go to the original language article
Skopje – Podrška građana za pristupanje Europskoj uniji zadržava se na razini od 62 posto. Najsuzdržaniji su najmlađi i najstariji ispitanici, kod kojih je zabilježena veća neodlučnost. Percepcija utjecaja SAD-a bilježi značajan pad kod naših građana – za 20 posto u usporedbi s prošlom godinom, pokazuju nalazi iz Analize javnog mišljenja o makedonskom procesu pristupanja Europskoj uniji 2024. godine na osnovu ankete od listopada do prosinca prošle godine.
Na promociji Analize, u organizaciji Instituta za demokraciju “Societas Civilis” – Skopje (IDSCS) i zaklade “Konrad Adenauer”, veleposlanik EU u zemlji, Mihalis Rokas, poručio je da postoji neupitna želja Europske unije da pomogne u eurointegracijskom procesu Sjeverne Makedonije. – Ovdje smo kako bismo pomogli da se što je prije moguće provedu neophodne reforme u zemlji, kako bi građani vidjeli koje su koristi u stvarnom vremenu od ovih reformi, rekao je Rokas.
Istaknuo je da anketa pokazuje kako je potrebno detaljno razmotriti ove nalaze i vidjeti gdje možemo napraviti određena poboljšanja.
– S jedne strane, treba pomoći stavljanjem fokusa na ubrzanje i što je moguće brže provođenje neophodnih reformi, tako da sami građani mogu vidjeti koje su koristi u stvarnom vremenu od samih reformi, a s druge strane politički, treba se suočiti i sa većim izazovima koji se događaju u Europi, naglasio je Rokas.
Rezultati ankete pokazuju da je EU percipirana kao najveći ekonomski partner, donator i saveznik zemlje, raste i percepcija građana da EU ima značajan utjecaj kao vanjski faktor. Upitani o prioritetima vanjske politike, građani su stavili pristupanje EU kao prvi prioritet koji bi željeli vidjeti od Vlade.
Prije prezentacije nalaza istraživanja, Marko Trošanovski, predsjednik IDSCS, objavio je da je kod mladih zabilježena „otvorenost za pozitivne stavove prema Kini“, a kod najstarijih – prema Rusiji.
– Možemo zaključiti da većina građana ipak podržava Uniju i ona ostaje najpoželjniji partner. Ono što je zanimljivo je da su najuzdržaniji u pogledu podrške Europskoj uniji najmlađi i najstariji ispitanici, kod njih vidimo veću neodlučnost, neodlučnost i otvorenost za pozitivne stavove prema Kini, kod mladih, i Rusiji, kod najstarije generacije. To nije značajan postotak, ali ipak, vrijedno je primijetiti da postoji, izjavio je Trošanovski.
Objasnio je da i kod mladih prioritet ostaje pristupanje Uniji, samo što je postotak suradnje s Kinom i Rusijom „malo veći u odnosu na druge dobne kategorije“. To ne znači, rekao je, da postoji „okretanje prema Kini“ jer je pitanje o Kini prvi put postavljeno u ovogodišnjoj anketi i nema nekih usporedivih trendova kao što je bilo ranije i nema dubinske analize razloga. (17. veljače)