PRAG – Potpora Europske unije Ukrajini bit će još snažnija jer postaje jasno da se ruska invazija neće moći zaustaviti samo politikom i diplomacijom, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u utorak u Pragu.
Ukrajina se ne mora pribojavati jenjavanja europske pomoći u borbi protiv ruske invazije koja traje više od godinu dana, izjavio je Jandroković Hini.
“Sve zemlje članice uviđaju da se, nažalost, samo politikom i diplomacijom ne može zaustaviti rat. Ne može se zaustaviti ruska agresija tako da će potpora Ukrajini sigurno biti još snažnija u mjesecima i ako bude potrebno, u godinama koje su pred nama”, dodao je.
Konferencija predsjednika parlamenata država članica EU-a (EUSC) u ponedjeljak i utorak u Pragu bila je u znaku ruske invazije na Ukrajinu i geopolitičkim okolnostima.
Drugog dana EUSC-a razgovaralo se o ulozi EU-a u globalnoj suradnji demokracija i ovisnosti članica EU-a o totalitarnim režimima.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je rekla da “u budućnosti ne smijemo ponavljati greške iz prošlosti” poput energetske ovisnosti o Rusiji i da se pokazalo da je Unija “učinkovita kad je jedinstvena”.
Jandroković je rekao da “sazrijeva svijest o tome da je Europska unija čitav niz godina bila izložena i previše ovisna o zemljama koje nisu demokratske. I sirovine, tehnološki materijali, energetika jako su ovisili o onima koji s nama ne dijele iste vrijednosti”, kao i da se EU treba okrenuti zemljama “zagovornicima slobode, demokracije, mira i zaštite ljudskih prava”. (25. travnja 2023.)
Poziv EP-a Srbiji da uvede sankcije Rusiji
ZAGREB/BRUXELLES – Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ocijenio je da nema napretka u približavanju Srbije Europskoj uniji te pozvao Beograd da svoju vanjsku politiku uskladi s EU-ovom i uvede sankcije Rusiji.
Pristupni pregovori sa Srbijom trebali bi napredovati samo ako se zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari značajan napredak u reformama, poručili su eurozastupnici u izvješću koje je u srijedu usvojio Odbor za vanjske poslove (AFET), objavio je Europski parlament.
U izvješću se ocjenjuje kako je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a te pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima.
Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU-a šire mediji pod kontrolom vlade.
Zastupnici Europskog parlamenta sa zabrinutošću primjećuju da, otkad je objavljeno Izvješće Europske komisije o Srbiji za 2020., njezina procjena općeg stanja u 33 pregovaračka poglavlja nije poboljšana te da Komisija 2022. nije ustanovila “dobar napredak” ni u jednom poglavlju.
AFET poziva EU da preispita opseg financijske pomoći koju pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima a Europsku komisiju da osigura da su svi rashodi EU-a u potpunosti u skladu s vlastitim strateškim ciljevima i interesima EU-a .
Izvješće je na odboru usvojeno s 43 glasa za, 6 protiv i 5 suzdržanih, a svi eurozastupnici glasat će o njemu na plenarnoj sjednici u svibnju. (26. travnja 2023.)
EU kritizira bosanske Srbe zbog ugrožavanja rada Ustavnog suda
SARAJEVO -Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler osudio je u četvrtak odluku parlamenta Republike Srpske da pozove na ostavku jedinog srpskog suca u državnom Ustavnom sudu upozoravajući kako je to još jedan korak koji vodi eskalaciji krize u zemlji, a definitivno je protivan aspiracijama za članstvo u EU.
“Sve ovo što gledamo od prošle godine su koraci koji vode k eskalaciji (krize)”, kazao je Sattler novinarima u Sarajevu, gdje je sudjelovao na konferenciji posvećenoj funkcioniranju pravosuđa u BiH.
Narodna skupština RS u srijedu je glasovima vladajuće većine, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i uz bojkot oporbe, pozvala ustavnog suca Zlatka Kneževića da podnese ostavku.
Dodik već godinama kritizira brojne presude Ustavnog suda BiH, a vlasti RS odbijaju ih provoditi jer nisu s njima zadovoljne. Prisiljavanjem suca Kneževića na ostavku žele poslati poruku kako taj sud nema legitimitet jer će odluke donositi bez Srba.
Ustavni sud BiH sastoji se od po dva suca iz reda svakog konstitutivnog naroda te tri strana suca, koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Upravo su oni najčešća meta Dodikovih kritika jer ih optužuje da svojim presudama koriste samo Bošnjacima.
Mjesta jednog hrvatskog i jednog srpskog suca trenutačno su upražnjena zbog nedavnog odlaska ta dva suca u mirovinu.
Sudac Knežević još se nije očitovao o zahtjevu iz Dodikovih redova, no Sattler je jasno kazao kako je poziv na njegovu ostavku “jednostrani korak u pogrešnom pravcu”. (27. travnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.