el flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by AMNA.

Nova čelnica europske diplomacije Kaja Kallas i novi predsjednik Europskog vijeća António Costa danas su stigli u Kijev u simboličnu posjetu podrške Ukrajini na njihov prvi dan preuzimanja dužnosti.

Ova posjeta događa se u trenutku kada su napetosti između Moskve i Zapada posebno izražene, nakon što je Ukrajina upotrijebila američke i britanske rakete za duboko pogodanje ruskog teritorija, a Rusija lansirala novu hipersoničnu raketu na ukrajinski grad.

Nova Europska komisija želi pokazati svoju snažnu podršku Ukrajini dok se ukrajinske snage povlače na bojišnici, a svijet se priprema za novi mandat Donalda Trumpa na čelu Sjedinjenih Američkih Država, što izaziva zabrinutost zbog moguće obustave američke pomoći Kijevu.

„Došli smo poslati jasnu poruku: stojimo uz Ukrajinu i nastavljamo joj pružati podršku,“ izjavio je Costa novinarima koji ga prate.

„Od prvog dana rata EU je stala uz Ukrajinu“, objavio je Costa na H zajedno s fotografijom njega, Kallas i europske povjerenice za proširenje Marte Kos kako stižu vlakom u Kijev.

„Od prvog dana našeg preuzimanja dužnosti ponavljamo našu neupitnu podršku ukrajinskom narodu,“ dodao je.

„Prvi dan svog preuzimanja dužnosti, moja poruka je jasna: EU želi da Ukrajina pobijedi u ovom ratu,“ naglasila je Kallas na H. „Učinit ćemo sve što je potrebno za to“.

Osim teškoća s kojima se suočava na bojištu, Ukrajina je posljednjih tjedana postala meta žestokih zračnih bombardiranja protiv svojih energetskih infrastruktura, što je uzrokovalo široke prekide u napajanju strujom kako se bliži zima.

„Situacija u Ukrajini je vrlo ozbiljna, ali je jasno da ima visok trošak i za Rusiju,“ ocijenila je Kallas, bivša premijerka Estonije i poznata zagovornica zauzimanja čvrstog stava prema Moskvi.
Kallas i Costa, koji zauzimaju dvije najvažnije pozicije u EU nakon čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen, očekuje se da će voditi razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski, koji je više od dvije godine kategorički odbijao pregovarati s Rusijom, čini se ublažio je svoj stav u posljednje vrijeme.

U petak je zatražio da NATO pruži svoju zaštitu područjima Ukrajine koja su pod kontrolom Kijeva kako bi „zaustavili vruću fazu rata“ i dao naslutiti da Kijev neće odmah tražiti vraćanje područja koja je Rusija okupirala.

„Ako govorimo o primirju, (potrebne su nam) garancije da se (ruski predsjednik Vladimir) Putin neće vratiti“, naglasio je Zelenski govoreći za britansku televizijsku mrežu Sky News.

S druge strane, Putin traži od Ukrajine da preda četiri pokrajine, u južnom i istočnom dijelu zemlje, koje su dijelom pod kontrolom ruskih trupa osim Krima koji je Moskva pripojila 2014. Također se protivi ulasku Ukrajine u NATO.

S druge strane, Kallas je naglasila da je „najjače sigurnosno jamstvo članstvo (Ukrajine) u NATO-u“.
„Ako Ukrajina odluči povući crtu negdje, kako možemo jamčiti mir da Putin neće ići dalje?“, zapitala se.

Diplomati u NATO-u procjenjuju da su male šanse da Savez u dogledno vrijeme ponudi članstvo Ukrajini, s obzirom na protivljenje velikog broja zemalja koje su zabrinute da bi se na taj način uvukli u direktan rat s Rusijom.

Prema riječima Kallas, EU ne bi trebala „ništa isključiti“ kada je riječ o slanju europskih vojnika na ukrajinsko tlo kako bi osigurali poštovanje bilo kakvog primirja koje bi se moglo dogovoriti, još jedna mjera koja bi mogla izazvati direktan sukob s Rusijom. „Moramo održati stratešku nejasnoću po tom pitanju,“ naglasila je Kallas.

Od početka ruske invazije 2022. Europa je potrošila ukupno oko 125 milijardi dolara za podršku Ukrajini, dok su SAD potrošile više od 90 milijardi dolara, prema izvješću Instituta u Kielu.

No, budućnost američke potporе se dovodi u pitanje jer je Trump kritizirao istu i dao naslutiti da želi okončanje sukoba što je prije moguće.

Kallas je uvjerila da će EU pokušati uvjeriti republikanca da je podrška Kijevu u interesu SAD-a.
„Pomoć Ukrajini nije dobrotvorna akcija. Pobjeda Rusije nesumnjivo bi ohrabrila Kinu, Iran i Sjevernu Koreju“, ocijenila je.

Prema njezinim riječima, EU će nastaviti nastojati da Kijev bude u „snažnoj“ poziciji u slučaju pregovora s Rusijom. Međutim, priznala je da je postalo „sve teže“ za 27 država članica da se slože oko novih sredstava za jačanje podrške Ukrajini.

„Ovaj rat traje već neko vrijeme i postaje sve teže to objasniti našim sugrađanima“, napomenula je, prije nego što je dodala: „ali ne vidim drugo rješenje“. (01/12/2024) EM