Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES, 23. listopada 2022. (Hina) – Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) raspravljat će i glasati u utorak o mišljenju o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.
Odbor će raspravljati o nacrtu izvješća o primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, što ga je 10. listopada predstavio parlamentarni izvjestitelj Paulo Rangel. U tom izvješću, Rangel, portugalski zastupnik iz redova Europske pučke stranke, ustvrdio je da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Nakon izglasavanja na Odboru, o tome dokumentu izjasnit će se svi zastupnici Europskog parlamenta, 9. studenoga na plenarnoj sjednici u Bruxellesu i zatim to mišljenje proslijediti Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku. S time se završava uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Na Rangelovo izvješće podneseno je ukupno 50 amandmana, od kojih je skoro polovicu, 23, podnijela irska zastupnica Clare Clare Daly iz redova Ljevice, a nešto manje, 18 amandmana, podnio je njemački zastupnik Erik Marquardt, član Zelenih.
Daly i Marquardt podnijeli su dva identična amandmana u kojem traže da se odbaci nacrt zaključaka Vijeća o ulasku Hrvatske u šengenski prostor. U drugim amandmanima kažu da ulazak u šengen treba uvjetovati provedbom uvjeta koje po njima Hrvatska nije ispunila.
Daly i Marquardt u nizu amandmana su vrlo kritični prema postupanju hrvatske policije prema migrantima. Pozivaju se na brojna izvješća medija i nevladinih organizacija o nasilnom vraćanju i nehumanom postupanju prema migrantima. U amandmanima spominju i presudu Europskog suda za ljudska prava, koji je presudio da je RH povrijedila Konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela učinkovitu istragu smrti 6-godišnje djevojčice Madine Hussiny iz Afganistana.
S obzirom na odnos snaga u Europskom parlamentu nema izgleda da ijedan od amandmana koje su podnijeli Daly i Marquardt bude usvojen.
Uloga Europskog parlamenta u odlučivanju o proširenju šengenskog prostora samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje proširenju. (23. listopada 2022.)
Plenković zadovoljan rezultatima samita EU-a
BRUXELLES – Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u petak u Bruxellesu zadovoljstvo dogovorom čelnika EU-a o energetskoj krizi na što je tržište odmah reagiralo smanjenjem cijene plina.
“To je jedan dobar dogovor, vidite kako su reagirala tržišta, cijena plina je odmah pala. Politička odluka EU-a s najviše razine polučila je taj efekt”, izjavio je Plenković po završetku dvodnevnog samita EU-a, koji je najvećim dijelom bio posvećen energetskoj krizi.
Čelnici EU-a usuglasili su zaključke koje će sljedećih dana i tjedana operacionalizirati ministri energetike i stručne službe Europske komisije. Tim odlukama želi se postići tri cilja: smanjiti cijene plina, osigurati sigurnu opskrbu i smanjiti potražnju.
Dogovoren je privremeni mehanizam koji nema neko fiksno ograničenje cijene plina, nego rješenje koje neće dopustiti da cijene plina zbog špekulacija na burzama lete u nebo. Tu je zatim zajednička platforma preko koje će se nabavljati plin i na taj način Unija svojom snagom i količinom kupnje može osigurati povoljnije cijene i sigurnu opskrbu, zatim dugoročna tranzicija prema obnovljivim izvorima energije, što će smanjiti ovisnost o plinu i imati pozitivan utjecaj na okoliš, objasnio je Plenković.
Plenković je rekao da među čelnicima EU-a postoji širok konsenzus o pomoći Ukrajini i osudi ruske agresije. (21. listopada 2022.)
Napokon jedinstveni punjač u EU-u
BRUXELLES – Vijeće EU-a dalo je u ponedjeljak konačno odobrenje za obavezno uvođenje jedinstvenog punjača za mobitele i ostale elektroničke uređaje od 2024. godine.
“Više neće biti potrebno kupovati punjač svaki put kada kupite novi mobilni telefon ili sličan uređaj. Punjač koji je kompatibilan s više uređaja uštedjet će novac i vrijeme te doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada”, izjavio je Jozef Sikela, češki ministar industrije i trgovine, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.
Direktiva o jedinstvenom punjaču uvodi USB-C kao standardni utor za punjenje elektroničkih uređaja u Europskoj uniji. Od 2024. svi uređaji poput mobilnih telefona, tableta, e-čitača, digitalnih kamera, konzola za video igre, slušalica morat će imati utor tipa USB-C, što znači da će se svi moći puniti istim punjačem.
Kako bi potrošači točno znali što kupuju, direktivom se uvodi piktogram na kojem je naznačeno nudi li se s novim uređajem i punjač te oznaku na kojoj je navedena učinkovitost punjenja.
Direktiva bi ovih dana trebala biti objavljena u Službenom listu Europske unije, a stupa na snagu 20 dana nakon te objave. Nova pravila počet će se primjenjivati 24 mjeseca nakon njihova stupanja na snagu.
Osim toga, 40 mjeseci nakon stupanja na snagu direktive ta nova pravila primjenjivat će se na sva prijenosna računala, koja će se također moći puniti jedinstvenim punjačem. (24. listopada 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.