LIBE uvjerljivom većinom podržao ulazak Hrvatske u Šengen

BRUXELLES, 25. listopada 2022. (Hina) – Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta podržao je u utorak pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru od početka sljedeće godine.

Odbor je u utorak na sjednici u Bruxellesu uvjerljivom većinom, 45 glasova za, 8 protiv i 5 suzdržaih, izglasao izvješće izvjestitelja za to pitanje, portugalskog zastupnika iz EPP-a Paula Rangela, koji je ustvrdio da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema prepreka da postane punopravna članica toga prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.

Članovi Odbora dodali su Rangelovom izvješću nekoliko amandmana u kojima od Hrvatske traže da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu odluke o ulasku u šengen informira u pisanom obliku Vijeće i Parlament o bilo kakvom nastavku akcijskog plana u području upravljanja vanjskim granicama i njegovoj provedbi, uključujući i neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika.

U nacrt Rangelova izvješća također je dodano da bi Komisija u svoj godišnji program evaluacije trebala uključiti bilo periodičnu evaluaciju  ili tematsku evaluaciju primjene šengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama, uključujući i o zabrinutosti u pogledu situacije s temeljnim pravima.

“U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanje migranata na granicama, ova evaluacija bi trebala uključivati posjet Hrvatskoj, kao i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka i osigurati jasno i redovito informiranje o njima”, kaže se u dodanom amandmanu na nacrt izvješća.

Nakon izglasavanja na Odboru, o tome dokumentu izjasnit će se svi zastupnici Europskog parlamenta, 9. studenoga na plenarnoj sjednici u Bruxellesu i zatim to mišljenje proslijediti Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku. S time se završava uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor. (25. listopada 2022.)

Razdvajanje cijene plina od struje dobro, ali nije dovoljno

BRUXELLES/LUXEMBOURG – Prijedlog da se razdvoje cijene plina od cijena električne energije je dobar, ali ne rješava cijeli problem, posebno za one zemlje koje ne koriste u velikoj mjeri plin za proizvodnju električne energije, izjavio je u utorak u Luxembourgu hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović.

“Taj je model posebno dobar za one zemlje u kojima se puno električne energije proizvodi uz pomoć plina, ali to ne rješava cijeli problem, a to su visoke cijene plina”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica EU-a, koji su razgovarali o tome kako smanjiti rekordno visoke cijene energenata.

Ministri su se sastali nakon što su se čelnici država članica na svom samitu prošli tjedan  zauzeli za  uspostavu cjenovnog koridora za transakcije prirodnim plinom, čime bi se odmah ograničile previsoke cijene. Čelnici su od Komisije zatražili da pripremi privremeni okvir EU za ograničavanje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije.

Slijedom toga, Komisija je u utorak predstavila non-paper u kojem se predlaže rješenje koje bi moglo biti vrlo brzo usvojeno, a koje predviđa da se u ugovorima unaprijed fiksiraju cijene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i u nuklearnim elektranama na  temelju stvarnih troškova proizvodnje, a ne prema cijeni plina. To bi automatski smanjilo količinu električne energije koja se prodaje po veleprodajnim cijenama plina na tržištu.

Glavna uloga proizvođača električne energije koji koriste plin bila bi regulirati nestabilnost proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Ministar Filipović kaže da je riječ o dobrom modelu, ali da on ne rješava cijeli problem posebno u zemljama u kojima se ne koristi puno plin za proizvodnju električne struje, navodeći da se u Hrvatskoj samo oko jedne petine električne energije proizvodi uz pomoć plina.(25.listopada 2022.)

Rat u Ukrajini i visoke cijene energije trebali bi ubrzati prijelaz na zelenu energiju

ZAGREB – Rat u Ukrajini i visoke cijene energenata trebali bi ubrzati zelenu tranziciju, smatra 81 posto hrvatskih građana, pokazuju rezultati godišnje ankete o klimi provedene u kolovozu, koje je u četvrtak objavila Europska investicijska banka (EIB).

S takvim rezultatom Hrvatska prednjači među zemljama EU-a te je 15 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 66 posto.

Većina za razvoj obnovljivih izvora energije, manja podrška štednji

Kako se primičemo kraju izazovne godine u kojoj je ruska invazija na Ukrajinu izazvala dugotrajnu energetsku krizu i ubrzala inflaciju u cijeloj Europi, a iza nas je ljeto obilježeno ekstremnim vremenskim prilikama, rezultati ankete su pokazali da su građani Hrvatske više no ikad prije svjesni utjecaja klimatskih promjena i potrebe za hitnim djelovanjem.

Rezultati ankete također pokazuju da 88 posto hrvatskih građana smatra da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti putem globalne katastrofe. Istodobno, 93 posto ih navodi da su vlasti prespore u djelovanju protiv klimatskih promjena, a samo 32 posto misli da će Hrvatska uspjeti u znatnom smanjenju emisija ugljika do 2030.

U cilju smanjivanja potrošnje energije, 68 posto ispitanika podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila. Isto tako, njih 63 posto zagovara vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu.

Na pitanje kojim bi mjerama vlasti trebale dati prvenstvo radi prevladavanja energetske krize, Hrvati na prvo mjesto stavljaju razvoj obnovljivih izvora energije – njih 68 posto, nakon čega slijedi diversifikacija energetskih dobavnih pravaca radi izbjegavanja ovisnosti o samo jednom dobavljaču (20 posto).

S druge strane, štednji energije pridaje se manja važnost, pri čemu tek njih 12 posto smatra da bi se građani i poduzeća trebali više potruditi ne bi li smanjili potrošnju. (27. listopada 2022.)

Komisija predlaže trenutačno izvršavanje bankovnih transakcija

BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu predložila zakon prema kojem će banke morati trenutačno izvršavati sve transakcije u eurima bez dodatnih troškova.

Prema Komisijinom prijedlogu, uplate u EU i Europskom gospodarskom prostoru sjedat će trenutačno na račun, bez obzira na doba dana i koji je dan u tjednu i je li u pitanju radni ili neradni dan. Sada se čeka i do tri dana, naročito ako se uplata izvrši krajem tjedna i najčešće se mora čekati do ponedjeljka da se novac pojavi na računu.

“Prijelaz s uplate koja sjeda na račun primatelja sljedeći dan na uplatu koja sjeda u roku 10 sekundi ravna je prijelazu s obične na elektronsku poštu”, izjavila je povjerenica za financijske usluge Mairead McGuinness.

“Danas se gotovo devet od deset kreditnih transfera u eurima i dalje obrađuje kao tradicionalni ‘spori’ transferi. Nema razloga zašto mnogi građani i tvrtke u EU-u ne mogu odmah slati i primati novac, tehnologija koja omogućuje instant plaćanja postoji od 2017.”, dodaje povjerenica (26. listopada 2022.)

Srbija treba odlučiti kamo pripada

ZAGREB – Srbija se mora odlučiti pripada li zapadu ili istoku, a pregovori s tom zemljom ne bi se trebali nastavljati ako se Beograd ne uskladi s europskom vanjskom politikom, složili su se u srijedu sudionici panela održanog u Europskom domu u Zagrebu.

“Vučić će morati riješiti problem – kamo Srbija zapravo pripada. Ne bi trebala okrenuti leđa zapadu nego mu se priključiti”, rekao je europarlamentarac Tonino Picula (SDP, S&D), izvjestitelj za preporuke za novu strategiju proširenja Europske unije.

“Mi bismo htjeli da se daljnji pregovori sa Srbijom mogu nastaviti samo ako se ta zemlja uskladi s europskom vanjskom politikom i uvede sankcije Ruskoj Federaciji”, rekao je Picula na panelu u organizaciji Ureda EP-a u Zagrebu o utjecaju geopolitičke situacije na politiku proširenja, novoj strategiji i promjenama koje u pristupnom procesu predlaže Europski parlament.

On je ukratko predstavio novu strategiju koja bi u Europskom parlamentu trebala biti usvojena u studenom, a u kojoj su uvedene neke novine u procesu pristupanja, primjerice odustajanje od konsenzusa jer se pokazalo da bilateralni problemi mogu kočiti zemlje da idu naprijed. Pri samom ulasku neke zemlje i dalje bi bila potrebna jednoglasnost.

S Piculinim stajalištem oko Srbije složila se bivša šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić, kazavši da misli da će Srbija na kraju završiti među zemljama EU-a, ali je pitanje koliko će to trajati i “koliko će se u međuvremenu problema i potencijalnih sigurnosnih opasnosti iz ovakve današnje politike stvoriti”.

Europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ, EPP) koji je u izaslanstvu u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, rekao je da je Srbija izvor nestabilnosti u ovom dijelu Europe, ispremrežena ruskom tajnom službom, ističući njezinu ekspanzionističku politiku koja se najviše vidi u Crnoj Gori.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić “sjedi na dvije stolice” i s “figom u džepu” gleda na EU, kazao je.

Što se tiče BiH, za koju je Europska komisija ove godine predložila status kandidata, Pusić je istaknula da današnji lideri u toj zemlji imaju “smrtni strah” od Europske unije jer bi s obzirom na korupciju ulaskom zemlje u EU oni završili u zatvoru. (26. listopada 2022.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.