Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatska za modernizaciju željeznica namjerava iskoristiti oko 1 milijardu eura od ukupno 9 milijardi eura koje joj je Europska komisija stavila na raspolaganje putem svojih fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
“Željeznica nam je na visokom mjestu prioriteta”, rekla je Nataša Tramišak, hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, novinarima u Bruxellesu gdje je sudjelovala na Europskom tjednu regija i gradova.
“Znamo da je željeznica oblik ‘zelenog’ prijevoza koji preferira Europska komisija i da u Hrvatskoj ima velikog prostora da nam se ta infrastruktura poboljša. U nadolazećem desetljeću trebamo iskoristiti priliku za to”, dodala je ministrica.
Hrvatska vlada je prije dva tjedna potpisala s Europskom komisijom strateški sporazum, dokument u kojem su navedeni hrvatski prioriteti za sufinanciranje europskim novcem u novom razdoblju od 2021. do 2027. godine.
Među prioritetima je navedena stavka “razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti” vrijedna 1 milijardu eura, što uključuje željeznicu. (12. listopada)
Bosni i Hercegovini obećan kandidatski status uz uvjete
BRUXELLES – Europska komisija predložila je u srijedu da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status pod uvjetom da poduzme niz reformi, usvoji nekoliko zakona u području sudstva, izborne reforme, borbe protiv korupcije i slobode izražavanja, izjavio je povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.
Varhelyi je pobrojao sljedeće uvjete koje bi BiH trebala ispuniti kako bi Europsko vijeće moglo odobriti kandidatski status u prosincu ove godine:
– hitno usvojiti amandmane o integritetu u postojećem zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću;
– usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te zakon o sudovima Bosne i Hercegovine;
– usvojiti zakon o sprječavanju sukoba interesa;
– poduzeti odlučne korake u jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala;
– odlučno unaprijediti rad na osiguravanju učinkovite koordinacije na svim razinama u upravljanju granicama i na kapacitetima za upravljanje migracijama, kao i osigurati funkcioniranje sustava azila;
– osigurati zabranu mučenja, osobito uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja;
– zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice osiguravanjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad
novinarima i medijskim djelatnicima;
– osigurati evidenciju o funkcioniranju na svim razinama koordinacijskog mehanizma o pitanjima EU, uključujući izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje europske pravne stečevine.
U izvješću se također navodi da čelnici BiH trebaju “hitno dovršiti ustavnu i izbornu reformu, što je najveći prioritet”. (12. listopada 2022.)
Komisija poziva Srbiju da uvede sankcije Rusiji
BRUXELLES – Srbija se mora više usklađivati sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije protiv Rusije, ali to ne može biti razlog za suspenziju pregovora, izjavio je u srijedu povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.
“U trenutačnim geopolitičkim okolnostima Srbija mora povećati svoju usklađenost s europskom vanjskom politikom, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije”, izjavio je povjerenik Varhelyi predstavljajući izvješće o proširenju i napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na njihovu putu prema EU-u.
Komisija je u srijedu predstavila paket o proširenju, koji uključuje pregled napretka u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Izvješće se objavljuje jednom godišnje. Ovim izvješćem obuhvaćeno je šest zemalja zapadnog Balkana i Turska. Izvješća o Ukrajini i Moldaviji, koje se u lipnju dobile status kandidata i Gruziji koja je postala potencijalni kandidat, ovaj put nije objavljeno s obzirom da je Komisija nedavno objavila mišljenje o njihovoj kandidaturi.
S obzirom da se po novoj metodologiji pristupnih pregovora, oni mogu suspendirati i vratiti na početak ako nema dovoljno napretka, povjereniku Varhelyiju, koji je izvješće najprije predstavio u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta a zatim i na konferenciji za novinare, postavljeno je pitanje mogu li se Srbiji suspendirati pregovori jer odbija uvesti sankcije Rusiji, štoviše, postotak usklađenosti u proteklih godinu dana je znatno pao i Srbija u tome nazaduju umjesto da napreduje.
“To jest razlog za zabrinutost, ali se zbog toga ne mogu suspendirati pregovori. Takva su pravila”, rekao je Verhelyi.
U izvješću se navodi i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Srbije i Rusije za razdoblje 2023.-2024. u rujnu u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a gdje su ministri vanjskih poslova Nikola Selaković i Sergej Lavrov stavili potpis na taj dokument.
“Neke izjave i potezi visokopozicioniranih srbijanskih dužnosnika izravno su suprotni pozicijama EU-a u vanjskoj politici, uključujući i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Rusije i Srbije u rujnu ove godine”, kaže se u izvješću. (12. listopada 2022.)
Hrvatska provodi digitalizaciju pravosuđa
ZAGREB – Digitalni alati više nisu samo mogućnost, već standard, poručio je u srijedu ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ističući kako će digitalizacija pridonijeti donošenju IT rješenja za objavu svih sudskih odluka te povećati učinkovitost i transparentnost pravosuđa.
“Ministarstvo pravosuđa i uprave promjene provodi u tri smjera: zakonodavnom, organizacijskom i razvojnom. Digitalizacija pravosuđa dio je razvojnih promjena kojima je cilj povećati učinkovitost i transparentnost pravosuđa. Ovaj projekt dodana je vrijednost našem pravosudnom sustavu jer će predložiti IT rješenje za objavu svih sudskih odluka”, izjavio je Malenica.
Njegovu izjavu priopćenjem je prenijelo Ministarstvo pravosuđa s održane konferencije “Digitalno kao zadano – optimizacija učinkovitosti i kvalitete pravosudnih usluga i transparentnost sudskih odluka”, na kojem je predstavljen europski projekt “Digital by default”.
Ministar je podsjetio kako je posljednjih godina u području digitalizacije pravosuđa uloženo preko dvije milijarde kuna, tijekom ove godine uveden je sustav e-Komunikacija u upravnu granu sudovanja, a u kaznenu posljednjim izmjenama Zakona o kaznenom postupku.
Time je, naglasio je, omogućena kvalitetnija, učinkovitija i brža komunikacija u sudskim postupcima, a važan iskorak vidi i u najavljenom uvođenju tonskog snimanja sudskih rasprava s kojih nije isključena javnost, što će, uvjeren je, nedvojbeno dovesti do ubrzanja postupka i povećanja učinkovitosti.
Iz Ministarstva su ustvrdili kako je internetska objava sudskih odluka u skladu s nacionalnim pravom te EU i međunarodnim standardima o ljudskim pravima, da će povećati transparentnost i dosljednost sudskih odluka u Hrvatskoj te u konačnici i povećati povjerenje javnosti u pravosuđe. (12. listopada)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.