go to the original language article
Brüssel (dpa) – Američki predsjednik Donald Trump uveo je nove carine na proizvode od čelika i aluminija unatoč upozorenjima EU-a. Odgovor iz Bruxellesa uslijedio je odmah. Je li to početak strahovanog trgovinskog rata između Europe i Sjedinjenih Država?
Što se točno dogodilo u srijedu ujutro?
U 5:01 po srednjoeuropskom vremenu, Trump je uveo nove carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminijskih proizvoda u SAD. Već oko sat kasnije, EU je najavila protumjere. Od 1. travnja ponovno će se naplaćivati dodatne carine na uvoz američkih proizvoda poput bourbon whiskeyja, konzola za videoigre, čamaca i maslaca od kikirikija. Carinska stopa trebala bi dijelom biti i do 50 posto – primjerice za motocikle poput onih koje poznati proizvođač Harley-Davidson proizvodi u SAD-u.
Planovi Europske komisije, odgovorne za trgovinsku politiku EU, također predviđaju da se od sredine travnja u dogovoru s državama članicama dodatno nametnu protucarinske mjere za brojne druge uvoze. Ciljaju se na poduzeća koja prodaju američke poljoprivredne proizvode kao što su perad, govedina, određeni morski plodovi, orašasti plodovi, jaja, mliječani proizvodi, šećer i povrće u EU. Također će biti i dodatnih EU carina na druge industrijske proizvode poput tekstila, kožnih proizvoda, kućanskih uređaja, alata, plastike i drvenih proizvoda. Carinska stopa mogla bi iznositi 25 posto.
Što znači carinski spor za gospodarstvo i radna mjesta?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen vidi značajne opasnosti. Ona konkretno predviđa rast cijena, probleme u lancima opskrbe i rizik od gubitka radnih mjesta. «Carine su porezi. One su loše za poduzeća i još lošije za potrošače», kaže ona.
Ekonomisti dijele ovo mišljenje. Nastala nesigurnost negativno utječe na investicije poduzeća i gospodarstvo općenito, analizira Samina Sultan iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW). «To bi moglo ugroziti i radna mjesta s obje strane Atlantika.»
Koji proizvodi bi mogli postati skuplji?
U osnovi, svi koji su pogođeni carinama. «Koliko skuplji ovisi, među ostalim, o tome kolika je potražnja za njima ili mogu li se lako zamijeniti, odnosno jednakovrijednim proizvodima iz Europe», objašnjava ekonomistica Sultan. Primjerice, njemačka modna udruga smatra da će učinci na traperice biti ograničeni. Na tržištu ovdje proizvodi koji dolaze izravno iz SAD-a nemaju veliku ulogu, kaže jedna glasnogovornica. Najvažnije zemlje proizvođači su Kina, Bangladeš i Turska.
Je li ovo sada početak velikog europsko-američkog trgovinskog rata?
To ovisi vjerojatno najviše o Donaldu Trumpu. Thomas Gitzel, glavni ekonomist VP Banke u Lihtenštajnu, vidi opasnost od eskalacijske spirale. Za razliku od trgovinskog sukoba između EU i SAD-a u Trumpovu prvom mandatu, američke represivne mjere mogle bi biti samo uvod u cijeli niz carina. «Globalni trgovinski rat, dakle, polako dobiva zamah», kaže on. Trump je već najavio namjeru da uvede nove carine na aute i druge proizvode iz EU.
Kao posljedica povećanih američkih carina protiv Kine, proizvodi iz Dalekog istoka mogli bi pojačano stići u Europu, kaže Rolf Langhammer, ekonomist na Kielski institut za svjetsko gospodarstvo (IfW). «Postoji bojazan od igre negativne sume, u kojoj svi gube.»
Što slijedi sada?
Predsjednica Komisije von der Leyen naglašava da je EU spremna na pregovore. «Čvrsto smo uvjereni da u svijetu punom geoekonomskih i političkih neizvjesnosti nije u našem zajedničkom interesu opteretiti naša gospodarstva takvim carinama», kaže ona.
Što bi EU mogla ponuditi Trumpu?
Prema ocjeni Europske komisije, Europska unija i Trump mogli bi, primjerice, sklopiti novi sporazum za proširenje američkog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG). Osim toga, bilo bi moguće uvesti više vojne tehnologije i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a i smanjiti uvozne carine za američka vozila. One su posljednji put iznosile deset posto, značajno iznad američke carinske stope od 2,5 posto.
Koji su alati pritiska EU-a?
Ekstra carine EU-a mogle bi osjetno pogoditi neka američka poduzeća. Trump je već u svom prvom mandatu od 2017. do 2021. uveo carine na uvoz čelika i aluminijskih proizvoda i to nazvao u interesu nacionalne sigurnosti. EU je tada već odgovorila protumjerama na američke proizvode poput bourbon whiskeyja i motocikala – a proizvođači poput Harley-Davidsona žalili su se na negativne učinke.
EU pokušava pogoditi SAD tamo gdje boli, rekao je jedan dužnosnik EU-a u srijedu u Bruxellesu. To znači da imaju popis proizvoda koji imaju veliku ikoničku i simboličku vrijednost. Kako bi se izgradio što veći politički pritisak, ciljaju se i proizvodi iz domovine utjecajnih Trumpovih stranačkih prijatelja. Tako bi moglo doći do novih carina EU na sojine mahune, koje se uzgajaju između ostalog u Louisiani, domovini predsjednika Zastupničkog doma Mike Johnson.
Zašto Trump uopće uvodi carine?
Trump želi ojačati SAD kao proizvodnu lokaciju i smanjiti trgovinske deficite. Smeta mu, primjerice, što europske tvrtke prodaju mnogo više robe u SAD-u nego američke u EU. To se posebno odnosi na Njemačku: Njemački izvoznici 2024. godine prodali su robu u vrijednosti od 161,4 milijarde eura u SAD, što je deset posto svih njemačkih izvoza. S druge strane, 2024. godine roba u vrijednosti od 91,4 milijarde uvezena je iz SAD-a. Rezultat je bio njemački rekordni trgovinski suficit od oko 70 milijardi eura sa SAD-om.
Europska komisija tvrdi da SAD ipak prodaje više usluga u EU nego obrnuto. Uzmemo li u obzir i robu i usluge, 2023. godine postignut je samo mali suficit od 48 milijardi eura. To odgovara tri posto ukupne trgovine između SAD-a i EU-a. (12. ožujka)