go to the original language article
ZAGREB – Europska unija (EU) je u posljednjih 20 godina kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, s godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 milijuna eura, što je čini uvjerljivo najvećim donatorom u Hrvatskoj, navodi se u najnovijem biltenu NALED-a. Za razliku od Europske unije, koja stabilno ostaje razvojni partner i čak povećava dostupnost bespovratnim financijskim sredstvima, najveći broj bilateralnih i multilateralnih partnera tijekom tih 20 godina smanjivao je opseg svoje financijske podrške ili ih čak u potpunosti prekidao, kao na primjer Austrija ili SAD, ističu iz NALED-a. Dodaju da je ovo očekivani trend koji će se nastaviti kako Hrvatska napreduje na europskom putu – raspoloživost europskih fondova se povećava dok drugi partneri svoju razvojnu pomoć smanjuju i usmjeravaju prema manje razvijenim zemljama. Prošle godine, iza Europske unije, kao značajniji partneri slijedile su Njemačka, Švicarska i Švedska, koje godišnje izdvajaju desetke milijuna eura, dok Norveška i ostali bilateralni donatori i međunarodne organizacije, poput agencija Ujedinjenih naroda, OESS-a i Vijeća Europe, sudjeluju sa znatno manjim iznosima bespovratnih sredstava, ali predstavljaju značajnu podršku reformama, europskim integracijama i društveno-ekonomskom razvoju.
Direktorica Odjela za dobru upravu i projekte u NALED-u Ana Ilić istaknula je da, za razliku od drugih donatora koji se fokusiraju na ograničen broj područja u skladu s vlastitim razvojnim strategijama, EU jedina podržava praktički sve segmente društvenog života u Hrvatskoj. Najviše sredstava ulaže se u infrastrukturu, to jest energetiku, promet i zaštitu okoliša, ali i u socio-ekonomski razvoj, inovacije, digitalizaciju i zdravstvo, a posebno mjesto zauzima područje vladavine prava, koje obuhvaća reformu pravosuđa, ljudska prava, slobodu medija i jačanje institucija, što se sve poklapa s nacionalnim prioritetima, preporukama NALED-a, ali i potrebama građana i gospodarstva. Kao vrlo važan segment ulaganja navodi se jačanje regionalne suradnje, koju je EU izravno podržala i kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, ali i kroz projekte prekogranične suradnje, usmjerene na poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva i smanjivanje teritorijalnih ekonomskih i socijalnih razlika. “NALED je aktivni sudionik nekoliko takvih EU projekata. U Subotici i još tri pogranične općine u Hrvatskoj, radimo na uspostavljanju solarnih elektrana na 30 javnih objekata, instalaciji pametne javne rasvjete i postavljanju 13 pametnih autobusnih stajališta, dok je s druge strane, na jugu Hrvatske u Novom Pazaru, Tutinu i općinama iz Crne Gore, nedavno završen projekt razvoja primarne selekcije i prikupljanja otpada na lokalnoj razini. Tim povodom, EU je donirala i 1.500 kanti za pravilno razvrstavanje otpada u kućanstvima i jedan kamion za prikupljanje JKP-u u Novom Pazaru”, rekla je Ana Ilić.
Imajući u vidu značaj očuvanja okoliša i usklađivanja s pravnom stečevinom EU u Poglavlju 27, NALED pruža tehničku pomoć resornom ministarstvu u uspostavljanju regionalnog sustava upravljanja otpadom za Grad Novi Sad i sedam okolnih općina, dok istovremeno kroz projekt Growth4Blue i suradnju s partnerima iz Grčke, Italije, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije podržava razvoj plavog gospodarstva kroz usklađivanje potreba tržišta i dostupnih kadrova u područjima ribarstva, brodogradnje, riječnog i jezerskog turizma. “U 2026. treba nastaviti s povezivanjem našeg gospodarstva s europskim kroz razvoj održivog i odgovornog poslovanja, dekarbonizaciju, održivu trgovinu i razvoj inovacija. Važno je da naše gospodarstvo što brže napreduje u primjeni europskih standarda u poslovanju i da maksimalno iskoristi fondove koji su mu dostupni iz različitih europskih programa”, istaknula je ona. Dodala je da je to prostor u kojem možemo napraviti značajan iskorak već ove godine, a da će NALED kao kontakt točka Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) posebnu podršku pružiti start-upovima, istraživačima, kompanijama i svima onima koji žele inovirati i svoja inovativna rješenja i proizvode ponuditi europskom tržištu.(18. siječnja )