Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Nakon višegodišnjih neuspješnih pokušaja u Europskoj uniji su u srijedu dogovorili nova pravila koja bi trebala donijeti više reda u upravljanju migracijama i azilom, jednim od gorućih problema koji traje još od 2015. godine.
Prema dogovoru dviju zakodavnih institucija, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta, zemlje prvog ulaza migranata na teritorij EU-a provodit će stroži postupak azila na vanjskim granicama Unije i imat će više ovlasti u vraćanju tražitelja azila koji imaju male izglede da im bude odobrena međunarodna zaštita.
Privremeni politički dogovor trebaju još formalno potvrditi i Vijeće i Parlament i očekuje se da bi se to trebalo dogoditi u travnju.
Budući da je riječ o uredbama, one se mogu odmah početi provoditi čim stupe na snagu jer su izravno primjenjive u državama članicama koje ih ne moraju prenositi u svoja zakonodavstva.
Pakt predviđa da kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će uplaćivati u zajednički fond EU-a po 20 tisuća eura za svakog migranta kojeg odbiju.
“Današnji povijesni dogovor sjajan je dokaz kako Europa može pronaći rješenja za pitanja koja su građanima najvažnija. Pakt se sastoji od razumnih i neophodnih mjera za predvidljivo i učinkovitije upravljanje migracijama”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije nadležan za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson ističe potrebu humanog pristupa migracijama.
“Moramo upravljati migracijama na pravilan i europski način. Ne radi se o pobjednicima i gubitnicima. Dogovorom o zajedničkom pristupu upravljanju migracijama na human način svi ćemo biti pobjednici”, rekla je Johansson.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da pakt koji uključuje pet uredbi “nije savršen” i da ne predstavlja ustupak desnici, nego da je pragmatičan. (20. prosinca 2023.)
Tri zemlje jugoistoka Europe ne poštuju obveze koje su preuzele u okviru energetske zajednice
MOSTAR – Vodstvo Energetske zajednice upozorilo je Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo da punih pet godina krše propise kojima su se obvezale ograničiti onečišćenje zraka i okoliša iz termoelektrana koje su među najvećim zagađivačima u tim državama.
Kako su u utorak priopćili iz Aarhus centra u BiH, Ministarsko vijeće Energetske zajednice, koja u primjeni i poštovanju propisa energetskih zakona i zaštite okoliša obuhvaća zemlje članice EU i jugoistoka Europe, na svojoj sjednici istaknulo je da u čak osam blokova termoelektrana u Bosni i Hercegovini nije smanjena emisija sumporova diokisida, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica. Podsjetili su kako je Tajništvo Energetske zajednice još 2021. godine pokrenuo proces protiv BiH na kojega vlasti nisu reagirale.
“Naše vlasti ne samo da su ignorirale obveze u vezi s definiranim graničnim vrijednostima za smanjenje zagađenja zraka iz termoelektrana, nego su svjesno prekršile i obvezu kažnjavanja zagađivača”, priopćili su iz Aarhus centra. Dodali su da vlasti umjesto zaštite građana nastavljaju štititi svoje zagađivače.
Prema tim navodima, u 2022. godini, kao i u 2021. godini, emisije sumpor dioksida iz velikih zagađivača u BiH bile su gotovo osam puta veće od dopuštenih. Ponajviše zbog toga te korištenja fosilnih goriva u sezoni grijanja, zrak u Bosni i Hercegovini je u većini sredina nezdrav tijekom zimskih mjeseci.
U međuvremenu, vlasti BiH još uvijek nisu odustale od realizacije izgradnje novog bloka termoelektrane Tuzla kojega su započele 2014. godine. Problem u realizaciji je nastao nakon što je kineski konzorcij, kojega čine China Gezhouba Group Company Ltd. i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Desing Institute Co. Ltd, 2020. godine napustila američka kompanija General Electric koja je trebala isporučiti kotao, turbinu i generator kao ključnu opremu. Sada se traži alternativa kako bi se okončao taj projekt.
Energetska zajednica uspostavljena je 2006. godine te omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija s jedne strane i slijedećih osam ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. (19. prosinca 2023.)
Hrvatski predsjednik za što brži ulazak Crne Gore u EU
ZAGREB – Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u srijedu kako smatra da Crna Gora treba što prije ući u Europsku uniju, priopćeno je iz Ureda Predsjednika.
Predsjednik Milanović primio je u srijedu u svojem uredu ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
Glavna tema sastanka, po priopćenju, bile su europske integracije i perspektiva ulaska Crne Gore u Europsku uniju, pri čemu je Milanović ponovio kako Crna Gora može računati na snažnu hrvatsku potporu na putu prema EU.
Milanović je rekao kako smatra da Crna Gora treba što je moguće prije ući u Uniju, posebice imajući u vidu činjenicu da je već godinama članica NATO-a (od 2017.).
Na sastanku se razgovaralo i o bilateralnim odnosima dviju država te o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi. (20. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom