Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Razina percipirane neovisnosti pravosuđa u RH i dalje je vrlo niska, postoji određeni napredak u borbi protiv korupcije i značajan napredak u pogledu plaća sudaca i tužitelja, ali nema napretka u pogledu transparentnosti raspodjele državnog oglašavanja u medijima, sažetak je ocjena iz godišnjeg izvješća EK o vladavini prava.
Komisija je navela da je percipirana razina neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska u općoj populaciji i među tvrtkama.
Razina percipirane neovisnosti pravosuđa jako je niska, ispod 30 posto u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj. S druge strane, iznimno je visoka, iznad 75 posto u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu i Irskoj.
Samo 23 posto građana u RH smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca “prilična ili vrlo dobra” u 2024. godini, dok je kod tvrtki taj postotak nešto viši – 28 posto. U odnosu na prošlu godinu razina percipirane neovisnosti blago je porasla s 22 na 23 posto, dok je među tvrtkama zabilježen porast od 18 posto.
Kao glavne razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca, šira javnost i tvrtke navode uplitanje ili pritisak vlade i političara, te uplitanje ili pritisak iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.
Europska komisija u srijedu je objavila godišnje izvješće o vladavini prava, relativno novom instrumentu koji ima preventivnu ulogu i treba pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području.
Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Komisija navodi da Agencija za elektroničke medije uživa financijsku neovisnost, ali da postoje pozivi da se ta neovisnost dodatno pojača, te da ta agencija i dalje igra glavnu ulogu u upravljanju fondovima za promociju medijskog pluralizma.
U izvješću se kaže da su informacije o vlasništvu nad medijima javno dostupne, ali ostaju neki izazovi koji se tiču transparentnosti stvarnog vlasništva.
Komisija je vrlo kritična u pogledu transparentnosti dodjele državnog oglašavanja u medijima.
Slijedom usvojenog izvješća o vladavini prava, Komisija je Hrvatskoj uputila nekoliko preporuka.
Prva je da revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u skladu sa Strategijom suzbijanja korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i procesuiranja korupcijskih kaznenih djela.
Druga je da pojača napore za jačanje pravnog okvira i mehanizme nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja u medijima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja.
Zatim se traži da se nastavi s naporima na rješavanju SLAPP tužbi protiv novinara, uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja dopuštaju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
Zadnja je preporuka da se poboljša postupanje po preporukama pučkog pravobranitelja i osigura sustavnije odgovaranje na zahtjeve pravobranitelja za informacijama. (24. srpnja 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.