Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – U EU se odselilo 25 posto više državljana RH nego godinu prije, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da je odljev stanovništva naglo pao tijekom pandemije, no u 2022. dosegnuo je pretpandemijsku razinu.
Lanjska godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili. Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.
Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače: broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine.
U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo 32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio 25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih iseljenih (14.148).
Rast odseljenih u države EU u odnosu na 2021. iznosi oko 25 posto. U 2020., prvoj godini korone, broj iseljenih hrvatskih državljana bio je još niži te je pao na razinu iz 2014 – godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. (15. kololovoza 2023.)
Blagi rast industrijske proizvodnje u EU-u
ZAGREB – Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji blago je porasla u lipnju, nakon stagnacije u mjesecu ranije, a u Hrvatskoj je rasla drugi mjesec zaredom, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.Industrijska proizvodnja u eurozoni, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećana je u lipnju za 0,5 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je prema revidiranom podatku stagnirala na mjesečnoj razini, objavio je europski statistički ured. Istodobno, u EU porasla je za 0,4 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.Na oba je područja na mjesečnoj razini jedino porasla proizvodnja energije, i to za 0,5 posto, nakon svibanjskog pada za 2,1 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU. U ostalim promatranim kategorijama proizvoda zabilježen je pad proizvodnje.
Najviše je pritom pala proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u eurozoni, za 1,1 posto. U EU je smanjena 0,4 posto.
Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom od oko 0,9 posto, te kapitalnih proizvoda, čija je proizvodnja smanjena za 0,7 posto u oba područja.
Proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda kliznula je za 0,1 posto u eurozoni, a u EU je pala za 0,4 posto, pokazuje izvješće.
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao u lipnju je na mjesečnoj razini dvoznamenkastu stopu rasta industrijske proizvodnje bilježila samo Irska, od 13,1 posto.
Slijede Danska i Litva, s rastom proizvodnje od 6,3 odnosno 3,2 posto.
Blizu je i Hrvatska, gdje je industrijska proizvodnja u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za dva posto u odnosu na svibanj, kada je bila uvećana za 4,3 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Time njezina proizvodnja raste drugi mjesec zaredom, nakon što je smanjena u travnju za 2,3 posto na mjesečnoj razini.
S druge strane, najviše je pala proizvodnja u Švedskoj, za 5,3 posto. Slijede Finska i Malta s padom industrijske proizvodnje u lipnju za 3,3 posto, te Belgija, gdje je smanjena za tri posto. Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar. (16. kolovoza 2023.)
Pad mađarskog gospodarstva za 2,4 posto na godišnjoj razini
BUDIMPEŠTA – Mađarsko gospodarstvo smanjilo se u drugom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini, pokazuju u srijedu prve procjene središnjeg statističkog ureda KSH. Prema sezonskim i kalendarski prilagođenim podacima, kako je objavio KSH, bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U statističkom uredu navode da su padu aktivnosti najviše doprinijeli industrija i sektor usluga, ponajprije prijevoza, skladištenja te trgovina, ali da je poljoprivreda ublažila pad. U odnosu na prethodno tromjesečje, BDP je oslabio za 0,3 posto prema prilagođenim podacima, bilježeći pad četvrto tromjesečje zaredom.
Komentirajući te podatke, ministarstvo financija u priopćenju navodi da će mađarsko gospodarstvo rasti u drugoj polovini godine i da bi iduće godine moglo nadmašiti prosjek EU-a, bez obzira na rat u Ukrajini i “sankcije Bruxellesa”. “Gospodarski fundamenti su stabilni”, navodi ministarstvo u priopćenju, ističući rekordnu zaposlenost te stopu nezaposlenosti koja je među najnižima u EU. (16. kolovoza 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.