go to the original language article
Bruxelles – Odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz suzdržano se izjasnio o razmišljanjima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da zaštiti europske saveznike pomoću francuskog nuklearnog oružja. Na izvanrednom summitu EU-a u Bruxellesu, političar SPD-a odgovorio je na pitanje novinara upućujući na postojeće nuklearno odvraćanje NATO-a, koje se temelji na nuklearnom oružju SAD-a, a u kojem Njemačka sudjeluje. «I vjerujem da se toga ne bi trebalo odustati, to je zajedničko mišljenje svih vodećih stranaka u Njemačkoj.»
Prethodno je Macron, kao reakciju na zaokret u američkoj vanjskoj politici pod predsjednikom Donaldom Trumpom, izrazio svoje razmišljanje o zajedničkom nuklearnom odvraćanju. Time se osvrnuo na izjavu potencijalnog nasljednika Scholza – CDU-ovog šefa Friedricha Merza. «Kao odgovor na povijesni poziv budućeg njemačkog kancelara odlučio sam otvoriti stratešku raspravu o zaštiti naših saveznika na europskom kontinentu putem našeg odvraćanja.» Međutim, odluku o korištenju želi zadržati samo za Francusku.
Merz je neposredno prije saveznih izbora na TV postaji ZDF rekao kako bi trebalo razgovarati s europskim nuklearnim silama Velikom Britanijom i Francuskom o nuklearnoj suradnji. Pitanje veće nuklearne neovisnosti Europe je u stručnim krugovima već godinama tema. «No, nažalost, još uvijek nije dovoljno raspravljeno u političkom svijetu.»
Još otprilike 100 američkih nuklearnih bombi stacionirano u Europi
Za to bi bili potrebni vjerojatno ogromni investicijski iznosi, jer su britansko i francusko nuklearno oružje trenutno samo neka vrsta nacionalnog dodatka američkom odvraćanju putem NATO-a. Prema procjenama stručnjaka, SAD još uvijek ima oko 100 nuklearnih bombi stacioniranih u Europi – neke od njih se navodno skladište na zrakoplovnoj bazi Büchel u Eifelu. U slučaju nužde trebale bi ih koristiti borbeni avioni Bundeswehra. Navodno su američke nuklearne bombe još uvijek stacionirane i u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i Turskoj. Nema službenih podataka o tome.
Od preuzimanja mandata Trumpa raste sumnja da se Europljani još uvijek mogu osloniti na zaštitu SAD-a. Macron je ponudio Njemačkoj i drugim partnerima u EU već 2020. tijekom prvog mandata američkog predsjednika razgovore o europskoj suradnji u nuklearnom odvraćanju. Kod tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU) naišao je prvo na jednak malo odaziva kao i kod Scholza.
No, «Spiegel» sada izvještava da već više od godinu dana postoji «strukturirani strateški dijalog» njemačke vlade s Velikom Britanijom i Francuskom, između ostalog o nuklearnom odvraćanju, u kojem od travnja 2024. sudjeluju sigurnosni savjetnici čelnika država i vlada. Scholz je potvrdio takve razgovore. «Ipak ostaje pri tome da smo zajednički posvećeni konceptu NATO-a i to vam je poznato i to je također u interesu zajedničke sigurnosti u Europi», dodao je.
Merz također u Bruxellesu – ali ne na summitu
Macron sada računa na to da među Merzom nađe pravog saveznika za svoju ideju. On je također u četvrtak bio u Bruxellesu – ali samo na sastanku konzervativnih čelnika država i vlada te predsjednika stranaka prije summita. On se nije javno očitovao.
Poljski premijer Donald Tusk pozdravio je Macronovu inicijativu. «Moramo ozbiljno razmotriti ovaj prijedlog, jer mora biti jedan od naših prioriteta koordinirati sve naše sposobnosti u Europi i zaista uspostaviti dobro koordinirane snage», rekao je. Također je litavski predsjednik Gitanas Nausėda govorio o «vrlo zanimljivoj ideji», o kojoj se «imaju velika očekivanja». (6. ožujka)