Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BLED – “Odnosi Slovenije i Hrvatske vrlo su dobri, suradnja jača na svim područjima, a promjenom vlasti u Ljubljani nije došlo do promjena u odnosima. Samo smo još zreliji. Mislim da je sada sazrelo razumijevanje da otvorena pitanja možemo riješiti u dogledno vrijeme”, rekao je za slovensku novinsku agenciju STA hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Otvorena pitanja između dviju država datiraju još iz vremena raspada bivše zajedničke države, posebice pitanje granice koja tada nije bila precizno definirana ni na kopnu ni na moru. No, mislim da ovo pitanje ne bi trebalo opteretiti odnose dviju prijateljskih zemalja”, rekao je ministar u intervjuu objavljenom u srijedu.
“Stabilnost u odnosima jača napredak u obje zemlje. I mislim da građani obiju zemalja osjećaju da postoji pozitivan duh u odnosima i da ih otvorena pitanja ne opterećuju. I u tom duhu ćemo moći rješavati ova preostala otvorena pitanja”, uvjeren je Grlić Radman, koji je u ponedjeljak i utorak na Bledu sudjelovao na Bledskom strateškom forumu.
Dobra suradnja dviju država ogleda se i u potpori Slovenije uključivanju Hrvatske u europske integracije. Hrvatska tako od nove godine prelazi na euro, a očekuje se i ulazak u šengenski prostor.
“Jako sam sretan što i Slovenija podržava Hrvatsku u tome. To će, naravno, i njoj koristiti. Hrvatska ne štiti samo državne granice, nego i granice Europske unije kada sprječava ilegalne migracije. Ostaje samo članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), gdje imamo i potporu slovenske vlade“, rekao je ministar. (31. kolovoza 2022.)
Schmidt: treba pomoći, a ne upravljati zapadnim Balkanom
ZAGREB, 30. kolovoza 2022. (Hina) – Međunarodna zajednica mora shvatiti da je njena uloga podrška, a ne upravljanje zapadnim Balkanom, rekao je u utorak visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt na panelu o regiji na Bledskom strateškom forumu.
Drugog dana Bledskog strateškog foruma održan je panel pod nazivom ‘EU i zapadni Balkan: Tko je spreman?’, na kojem su uz Schmidta sudjelovali i američki izaslanik za to područje Gabriel Escobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri vanjskih poslova Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije te Bosne i Hercegovine.
Govoreći o potonjoj, zemlji kojoj se bliže parlamentarni izbori, Schmidt je kazao kako nije potreban „Dayton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.
„Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Europe, ne da njime upravljamo“, kazao je Nijemac koji se dan ranije sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Escobar je rekao da u BiH traje „etničko natjecanje u korupciji“ te da ta država stoga ima „najgori demografski problem“.
„Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije“, rekao je izaslanik američke vlade, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji sudjeluju u tome.
Lajčak je na bledskom panelu kazao kako je Europska unija danas spremnija nego ikad u proteklih dvadesetak godina na proširenje te da postoji novi zamah.
„Shvatili smo da ne možemo nastaviti glumiti da želimo nove članice i da vjerujemo našim partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi“, kazao je predstavnik EU-a koji je od 2007. do 2009. bio na Schmidtovoj današnjoj funkciji. (30. kolovoza 2022.)
Suspenzija viznog sporazuma s Rusijom
BRUXELLES/PRAG – Ministri vanjskih poslova država članica EU-a složili su se u srijedu na neformalnom sastanku u Pragu o suspenziji sporazuma o pojednostavljenju izdavanju viza ruskim građanima, objavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Složili smo se oko potpune suspenzije sporazuma o pojednostavljenju izdavanja viza”, rekao je Borrell na konferenciji za novinare nakon završetka dvodnevnog sastanka u Pragu.
Opća zabrana izdavanja viza za ruske građane, koju traži dio država članica, u prvom redu baltičke države, nema potrebnu potporu da bi bila prihvaćena.
Prije početka neformalnog sastanka Njemačka i Francuska pripremile su zajednički dokument u kojem se protive općoj zabrani izdavanja viza ruskim građanima.
“Iako razumijemo zabrinutost nekih država članica u ovom kontekstu, ne bismo trebali podcijeniti transformativnu moć iskustva života u demokratskim sustavima iz prve ruke, posebno za buduće generacije”, stoji u francusko-njemačkom dokumentu.
“Naša vizna politika trebala bi odražavati to i nastaviti dopuštati kontakte između ljudi u EU i ruskih državljana koji nisu povezani s ruskom vladom.”
Suspenzija sporazuma o pojednostavljenom izdavanju viza znači da će ruski građani za vize plaćati više, a postupak izdavanja će dulje trajati.
Borrell ističe da će suspenzija tog sporazuma znatno smanjiti broj novih viza ruskim građanima.
Rusi uglavnom ulaze na teritorij EU-a preko kopnenih granica pet susjednih zemalja, budući da su izravni letovi iz Rusije i EU-a suspendirani nakon što je Rusija napala Ukrajinu. (31. kolovoza 2022.)
vaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.