sq flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by ATA.

Parlamenti u Hrvatskoj usvaja proračun za 2025. godinu, usmjeren na ekonomski rast i fiskalnu konsolidaciju

by AI | 04.pro 2024 | Europe in brief AI

Kroz ovaj proračun dobit će potporu prioritetni sektori, kao što su: obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, digitalne usluge, poljoprivreda, kao i financiranje s prioritetom Plan rasta Europske unije za Zapadni Balkan, kao važan instrument za ubrzavanje ekonomske i socijalne konvergencije zemlje.

Prijevod teksta nakon dvotočke na hrvatski i prikaz samo prijevoda teksta nakon dvotočke.

“`html

Hrvatski parlament je s 75 glasova za i 24 protiv usvojio nacrt proračuna za 2025. godinu koji se smatra dvostruko većim od onog iz 2013. godine, planirajući rashode od 822,7 milijardi lekija, dok ukupni prihodi dostižu 754,6 milijardi lekija.

Proračun za 2025. godinu ima za cilj ostvarivanje dva osnovna cilja: stabilan ekonomski rast kroz stvaranje radnih mjesta, razvoj i blagostanje za sve građane; te fiskalna konsolidacija s konačnim ciljem smanjenja javnog duga i očuvanja svih makroekonomskih i fiskalnih parametara na pozitivnim razinama.

Ovaj će proračun podržati prioritetne sektore poput obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, digitalnih usluga, poljoprivrede, kao i financirati s prioritetom Plan rasta Europske unije za Zapadni Balkan, kao važan instrument za ubrzavanje ekonomske i socijalne konvergencije zemlje.

Financiranje planiranih javnih investicija iznosit će oko 162 milijarde lekija, odnosno 6,2% BDP-a, podržavajući i dalje razvoj turizma, poljoprivrede, infrastrukture.

Također se ostvaruju glavni ciljevi fiskalne politike, kao što su pozitivan primarni saldo i smanjenje javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod.

Za iduću godinu vlada cilja razinu duga od 55,8% BDP-a, sa 56,3% koliko se očekuje do kraja 2024. godine.

Dodatno, osiguranje produktivnog omjera između neto zaduživanja proračuna i kapitalnih izdataka središnje vlade ostaje prioritet.

Proračun predviđa sredstva za indeksaciju i dodatke za umirovljenike, dok ne predviđa povećanje plaća. (4. prosinca)

“`