ZAGREB – Hrvatski premijer Andrej Plenković i slovenski premijer Robert Golob složili su se u petak kako Hrvatska i Slovenija dobro surađuju i imaju isti stav o brojnim važnim pitanjima, poput ilegalnih migracija i energetske suradnje, a arbitraža o granici ostaje jedina točka prijepora.
“Prijateljstvo naših naroda je nešto o čemu ne moramo govoriti. Ako isključimo arbitražu onda ćete možda čuti prijevod istih riječi”, izjavio je Golob na zajedničkoj novinskoj konferenciji nakon sastanka u Banskim dvorima.
Plenković je posjetio kako je Hrvatska podržala Sloveniju u uspješnoj kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, a Slovenija hrvatsko članstvo u šengenu i eurozoni.
Isti stav imaju i prema potrebi proširenja Europske unije na ostatak jugoistočne Europe, rekao je Plenković. “Gotovo da su talking pointsi moji i Robertovi identični”.
Iako je pozicija Hrvatske i Slovenije “nepromijenjena” – Ljubljana priznaje arbitražnu presudu, a Zagreb je ništetnom zbog utjecaja na suce – postoji i razumijevanje za pozicije druge strane, potvrdili su Plenković i Golob.
Plenković je naglasio kako stajališta Slovenije i Hrvatske jasna i da ne treba imati iluzija da će se to pitanje “riješiti preko noći”.
Dvojica premijera slažu se i u vezi politike sprječavanja ilegalnih migracija.
“U potpunosti sam suglasan s ocjenom Goloba da su nezakonite migracije jedan od najvažnijih problema s kojima se EU bavi”, rekao je Plenković. (14. srpnja 2023.)
EU sufinancira dekarbonizaciju proizvodnje cementa u Hrvatskoj
ZAGREB – Projekt dekarbonizacije cementa te hvatanja i trajnog skladištenja CO₂ tvrtke Holcim Hrvatska, pod nazivom “KOdeCO net zero”, vrijedan 237 milijuna eura, sufinancirat će Inovacijski fond Europske unije, priopćili su u ponedjeljak iz te tvrtke.
Inovacijski fond EU među najvećim je programima sufinanciranja inovativnih niskougljičnih tehnologija na svijetu, a pokrenula ga je EU kako bi se postigli ciljevi zelenog plana i dekarbonizacije Europe do 2050. godine.
Između 239 pristiglih prijava iz svih zemalja članica, Fond je ove godine dodijelio više od 3,6 milijardi eura za 41 veliki projekt čiste tehnologije u tri kategorije, uključujući i projekt Holcima Hrvatska vrijedan 237 milijuna eura.
Projekt “KOdeCO net zero” provodi se u Holcimovoj tvornici cementa u Koromačnu, u Istri.
Projekt je, ističe se, prepoznat zbog inovativnosti i velike mogućnosti širenja te vrste tehnologije na druge industrije, zbog kvalitetnih partnerstava koja su izgrađena razvojem tog projekta, a obuhvaća sve potrebne dionike kako bi Holcim Hrvatska prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi ostvario ugljično neutralnu proizvodnju cementa.
Predsjednik Uprave Holcima Hrvatska Dario Vrabec istaknuo je kako je to izuzetna prilika za hrvatsku industriju, za znanost, odnosno za cijeli graditeljski lanac. (17. srpnja 2023.)
EU traži globalno usklađena pravila o umjetnoj inteligenciji
STRASBOURG – Europska unija želi globalno usklađena pravila uporabe i razvoja umjetne inteligencije sposobne stvarati izvorne sadržaje, poput teksta, videa i slike, i biti svjetski predvodnik u reguliranju tog područja, rekla je u četvrtak u Europskom parlamentu potpredsjednica Komisije Vera Jourova
Europska unija je globalni predvodnik u reguliranju generativne umjetne inteligencije (AI), odnosno umjetne inteligencije koja stvar izvorni sadržaj, rekla je Jourova u raspravi s eurozastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
“Nijedna druga regija nije tako napredna u razvoju sveobuhvatnog, obvezujućeg regulatornog okvira koji je neophodan za učinkovito rješavanje rizika i prilika AI”. ustvrdila je Jourova.
Europski parlament je u lipnju zauzeo svoje stajalište o pravilima za uporabu i razvoj umjetne inteligencije, posebno upozorivši na rizike kako uporaba te tehnologije u EU-u ne bi dovela do kršenja ljudskih prava. Parlament, Vijeće EU-a, odnosno vlade članica, i Komisija bi u trijalogu do kraja godine trebali uskladiti stajališta te bi EU prvi u svijetu mogao dobiti pravila uporabe te tehnologije.
Jourova je u raspravi pod nazivom “Globalna konvergencija generativne umjetne inteligencije” istaknula da je EU-ov “prijedlog Zakona o umjetnoj inteligenciji europski odgovor na rješavanje rizika umjetne inteligencije i jačanje povjerenja građana u tu tehnologiju”.
Prijedlog EU-ovih pravila uključuje, primjerice, odredbe o transparentnosti koje predviđaju da korisnici moraju biti obaviješteni o tome komuniciraju li s chatbotom, računalnim programima za razgovor, ili da gledaju tzv. deepfake, proizvod uvjerljive računalne manipulacije slikom, videom ili zvukom.
Među sustavima generativne umjetne inteligencije najpopularnij je u ovom trenutku “chatbot” ChatGPT koji je u samo dva mjeseca od pokretanja krajem prošle godine prikupio 100 milijuna korisnika. (13. srpnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.