ZAGREB – Hrvatska vlada podvrgnula je pritisku njemačkog osiguravatelja Allianz, a regulator je zaprijetio mjerama nakon što se njegovi mirovinski fond povukao iz sporazuma koji je uključivao isplatu 500 milijuna eura ruskoj Sberbanci, tvrde izvori za Financial Times, dok hrvatska vlada odbacuje te navode.
Ruska banka pokušala je naći kupca za 42,5-postotni udio u Fortenovi, najvećem poslodavcu u Hrvatskoj sa 45 tisuća zaposlenih i prihodom od 5,2 milijuna eura, tumači FT.
Prošle jeseni hrvatska vlada preferirala je opciju prema kojoj bi Sberbank prodao udio u Fortenovi skupini hrvatskih mirovinskih fondova. Najveći među njima trebao je biti AZ u kojem Allianz ima udio od 51 posto.
Dogovor je propao zbog povlačenja AZ-a, koji je strahovao od mogućeg kršenja sankcija EU-a, ustvrdili su za FT izvori “upućeni s detaljima”.
Iako je predložena transakcija bila u skladu sa ‘slovom’ sankcija EU-a, kršila je njihov ‘duh’ jer je predviđala plaćanje kompaniji pod kontrolom Kremlja, tumače izvori upoznati za stavom njemačke tvrtke.
Allianz je ‘odbila i ‘financijska povijest” Fortenove, kažu izvori za FT. Londonski list podsjeća da je hrvatska kompanija nastala nakon restrukturiranja Agrokora koji je nagomilao ogromne dugove i nije mogao servisirati kredite ukupnog iznosa većeg od milijardu eura.
Na članak u Financial Timesu reagirao je hrvatskim premijer Andrej Plenković, koji je rekao da je na rubu fantastike da je netko iz hrvatske Vlade prisiljavao mirovinske fondove da otkupe udio Sberbanka u Fortenovi.
Premijer je podsjetio da je bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić tražio kredite od brojnih banaka u Hrvatskoj, zapadnoj Europi i u konačnici u Rusiji.
Plenković te rekao kako kompanija razgovara s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj, a ti isti fondovi “od naših tijela traže odobrenja da idu za tim da otkupe udio suvlasništva u kompaniji koji su imale ruske banke”.
“Oni dolaze k nama da nas obavijeste o tome i našim tijelima, nitko ih ne tjera”, kazao je premijer. Naveo je kako u jednom trenutku jedan od tih fondova, pri čemu je istaknuo da “novci koje imaju ti fondovi nisu neki apstraktni novci koji dolaze iz Australije, to su novci hrvatskih umirovljenika”, najednom u zadnji tren kaže da neće.
“I to je sve. Da li ih je netko prisiljavao, da li ih je netko ucjenjivao, da li ih je netko pritiskao, to je stvarno je na rubu fantastike. Ne bih rekao znanstvene nego nekakve popularne, popularnog nastojanja da se izmisli nekakav problem”, rekao je. (13. lipnja2023.)
EP zauzeo stajalište o pravilima za umjetnu inteligenciju
STRASBOURG – Europski parlament je u srijedu zauzeo svoje stajalište o pravilima za umjetne inteligencije posebno upozorivši na rizike kako uporaba te tehnologije u EU-u ne bi dovela do kršenja ljudskih prava.
Europska komisija je 2021. je iznijela Prijedlog uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) u EU-u. U obrazloženju prijedloga Komisija je navela se njime nastoji uliti povjerenje građanima i drugim korisnicima da prihvaćaju rješenja koja se temelje na UI-u, a poduzeća potaknuti da ta rješenja razvijaju.
Europski parlament je na plenarnoj jednici u Strasbourgu definirao svoje stajalište o tom prijedlogu na temelju kojeg će pregovorati s Vijećem EU-a, odnosno zemljama članicama. Očekuje se da bi dvije strane mogle uskladiti svoja stajališta do kraja godine a EU dobiti jedinstvena pravila uporabe te tehnologije.
U svom je stajalištu, s obzirom na ubrzani razvoj te tehnologije od prijedloga Komisije, Europski parlament preciznije istaknuo rizike koja ta pravila trebaju riješiti, posebna one po ljudska prava.
Institucije EU-a slažu se kako treba zabraniti tehnologije koje pojedince društveno vrednuju i razvrstavaju u određene kategorije, po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom status ili državljanstvu, političkoj i seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti, invaliditetu ili bilo kojem drugom osnovu na temelju koje je diskriminacija zabranjena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.
Po prijedlogu pravila, uporaba UI sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona smatra se znatnim kršenjem prava i sloboda jer može stvoriti doživljaj stalnog nadzora i neizravno odvratiti od ostvarenja slobode okupljanja i drugih temeljnih prava. Zastupnici su glasovali za potpunu zabranu korištenja daljinske biometrijske identifikacije.
Uredba uvodi posebna pravila za sustave koje ocjenjuje visokorizičnim, od onih koji se koriste u ključnim infrastrukturama, primjerice prometnim, s mogućnošću da ugroze živote i zdravlje ljudi, obrazovnom sustavu do primjene u provedbi zakona koja bi mogla narušiti ljudska prava.
Svaka bi država članica trebala odrediti nacionalno nadzorno tijelo za potrebe nadziranja primjene i provedbe ove Uredbe. Ono bi također trebalo predstavljati svoju državu članicu u upravnom odboru Ureda za umjetnu inteligenciju. (14. lipnja 2023.)
EP poziva članice da svoje prometne projekte usklade s europskim
STRASBOURG – Europski parlament je u utorak usvojio rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU-u u kojoj je pozvao države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže koja po novom prijedlogu na četiri od devet koridora uključuje i Hrvatsku.
Prometne mreže država članica ne mogu se promatrati izolirano jer je europska prometna mreža TEN-T jasno prepoznata kao vizija čije koristi nadilaze izolirano nacionalno djelovanje. istaknuo je Europski parlament (EP) u rezoluciji i pozvao na tijesno usklađivanje strateških prioriteta EU-a i država članica.
Prijedlog Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži koji je Europska komisija predstavila u prosincu 2021. predvidio je devet koridora, a Hrvatska se nalazila na njih tri. Po prijedlogu Parlamenta i Vijeća EU-a, o kojem se trenutno vodi trijalog s Komisijom, Hrvatska je potom uključena u četiri koridora, Mediteranski koridor, Baltik-Jadran, Koridor Rajna-Dunav i Zapadni Balkan.
Za rezoluciju usvojeno na plenarnoj sjednici u Strasbourgu je bio nadležan Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor u kojem ju je podržao i hrvatski neovisni eurozastupnik Mislav Kolakušić a na davanje mišljenja pozvan je Odbor za promet i turizam.(13. lipnja 2023.)
Osmani poručila Srbima da je Kosovo i njihov dom
STRASBOURG – Kosovo je okrenuto europskoj budućnosti i ja sam uvjerena da će euroatlantska integracija uskoro i biti naša budućnost, rekla je u srijedu kosovska predsjednica Vjosa Osmani u govoru u Europskom parlamentu i iskoristila priliku da kosovskim Srbima poruči da je Kosovo i njihov dom.
Osmani je prva predsjednica neovisnog Kosova koja se obratila Europskom parlamentu, 25 godina nakon što je EP “vizionarskom” vođi Kosova Ibrahimu Rugovi u Strasbourgu uručio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja.
“Republika Kosovo i njegov narod nastavljaju gledati prema budućnosti – europskoj budućnosti. I kao što je zapisano u našem ustavu, euroatlantska integracija je naše prvo i jedino odredište. To nije samo naša ambicija, već cilj; ja sam uvjerena da će uskoro biti naša budućnost”, rekla je Osmani uz buran pljesak odobrenja europarlamentaraca.
Kazala je da Kosovo nije neka daleka zemlja, već integralni do Europe.
“Zapadni Balkan nije tek ‘susjedstvo’ već prirodan dio Europe i od strateškog je interesa za trajni mir i stabilnost kontinenta”, rekla je Osmani.
Osvrnuvši se na trenutno stanje, potvrdila je da se njezina zemlja suočava sa sigurnosnim izazovima te da je jedini način da ih se prebrodi leži u partnerstvima i savezima.
“Izostanak integracije demokratskih zemalja zapadnog Balkana predstavlja veliku sigurnosnu prijetnju za cijelu Europu jer ostavlja regiju ranjivu na prijetnje i zloćudne aktere. Integracija naše regije nije samo od iznimne važnosti, već je od strateškog značaja”, ocijenila j Osmani. (14. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.