Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB/DAVOS – Hrvatski premijer Andrej Plenković je u srijedu u Davosu, gdje sudjeluje na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), rekao da očekuje da će Europska unija osigurati 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu “na ovaj ili onaj način”.
“Normalan način bi bio da svih 27 (država članica) pristane revidirati višegodišnji financijski okvir i pruži tu pomoć Ukrajini”, rekao je Plenković CNN-ovom novinaru Richardu Questu.
“Ako jedna od zemalja, poput Mađarske, bude protiv ove ideje, onda ćemo pronaći alternativno rješenje na kojem Europska komisija radi, a to je pronaći politički, pravni i financijski sporazum da se to ostvari izvan sedmogodišnjeg proračuna Europske unije”, dodao je Plenković.
Mađarski premijer Viktor Orban se ne protivi tome da drugi šalju novac Ukrajini izvan financijskog okvira Europske unije, pojasnio je Plenković.
“Radi se o tome da unutar Europe morate pronalaziti kompromise. Mislim da smo iscrpili sve mogućnosti za kompromisom, no pronašli smo rješenje, a mislim da je rješenje važnije od kompromisa”, kazao je.
Na pitanje novinara o hrvatskom stavu o napetostima u jugoistočnoj Europi, premijer je rekao da se upravo vratio s rasprave o zapadnom Balkanu, jugoistočnoj Europi, Ukrajini, Gruziji i Moldaviji te da “smo prošli revolucionarnu fazu”.
“(Ruski predsjednik Vladimir) Putin je zapravo ubrzao proširenje Europske unije. Zato su sve ove odluke o otvaranju pregovara s Ukrajinom, Moldavijom, davanje kandidatskog statusa Gruziji, uskoro ćemo donijeti konačnu odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ovo su sve pozitivne stvari pred nama”, poručio je Plenković. (17. siječnja 2024.)
Crna Gora ne isključuje arbitražu oko spornih pitanja s Hrvatskom
PODGORICA – Crnogorski ministar vanjskih poslova Filip Ivanović nije u četvrtak isključio mogućnost rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom međunarodnim instrumentima, ako se ona bilateralno ne riješe, dok je šefica delegacije EU u Crnoj Gori pozvala na dijalog Podgorice i Zagreba.
Upitan, na konferenciji za novinare nakon sastanka s albanskim šefom diplomacije Iglijem Hasanijem, kako će se riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom oko broda Jadran i ploče u Morinju, Ivanović je istaknuo da Hrvatska podržava europske integracijske napore Crne Gore i da je činjenica da postoje određene teme koje nisu riješene između dvije države.
Ipak je istaknuo da su odnosi dvije države dobri i prijateljski, te da je to potvrđeno tijekom nedavnog susreta s hrvatskim šefom diplomacije Gordanom Grlićem Radmanom.
„Hrvatski kolega i ja smo se suglasili da ta pitanja i te teme rješavamo kroz dogovor i razgovor. Ukoliko u dogledno vrijeme ne uspijemo postići dogovor o nekim od tih pitanja, postoje i drugi uobičajeni međunarodni instrumenti za to“, rekao je Ivanović.
On je kazao da hrvatska strana u tim pitanjima ima određene dobre argumente, ali i Crna Gora također.
Šefica delegacije Europske unije u Crnoj Gori, Oana Cristina Popa, govoreći o otvorenim pitanjima između Crne Gore Hrvatske kazala da ih treba promatrati kao bilateralna pitanja.
“Jako je bitno da bilateralna pitanja ostanu na bilateralnoj razini, a da ih ne uvodimo u pitanja europske integracije, zato što je ideja da se dio sposobnosti države kandidatkinje ogleda u tome da bude sposobna sama rješavati bilateralna pitanja. Tako da vjerujemo da Hrvatska i Crna Gora ovo mogu riješiti kroz dijalog”, rekla je Popa na odboru za europske integracije crnogorskog parlamenta.
Pitanje vlasništva nad brodom Jadran i natpisa na spomen ploči u nekadašnjem vojnom logoru Morinj aktualiziralo se kada je crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao da je Jadran crnogorski brod i da o tome nema pregovora te da je natpis na ploči u Morinju na kojoj, između ostalog, piše da su događanja u tom logoru “posljedica velikosrpske agresije”, pogrešan te da su ta događanja posljedica “rata u bivšoj Jugoslaviji” i da bi to trebalo ispraviti. (18. siječnja 2024.)
Od europske strategija profitirat će i hrvatske luke
STRASBOURG/ZAGREB – Eurozastupnici su u srijedu usvojili rezoluciji kojom traže donošenje Europske strategije o lukama, a hrvatski europarlamentarac Valter Flego očekuje da će takva strategija hrvatskim lukama donijela više EU sredstava i osnažiti položaj riječke luke.
Europski parlament je rezoluciju usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 585 glasova za, 21 glas protiv i 26 suzdržanih.
S obzirom da pomorski promet daleko premašuje bilo koji drugi način prijevoza u EU pa se preko 75% trgovine u EU i iz EU obavlja morem, Parlament traži što skorije sazivanje prvog summita o europskim lukama. Europske luke svake godine generiraju milijardu tona robe, zapošljavaju tisuće i tisuće ljudi te služe kao vitalne karike u europskim i međunarodnim opskrbnim lancima.
Bez luka ne bi bilo sektora pomorskog prometa, a summit bi bio ključan korak osiguravanju konkurentnosti europskih luka, kao i stabilne investicijske klime u pomorskom sektoru. Rezolucijom se naglašava da je neophodno povećati financijska sredstva za europske luke.
Istarski europarlamentarac i član EP-ovog Odbora za promet Valter Flego osvrnuo se tim povodom na Luku Rijeka te potrebe hrvatskih malih luka, priopćio je ured IDS-ovog eurozastupnika.
“U Hrvatskoj imamo više od 50 manjih marina i trajektnih pristaništa s ključnim značajem za lokalnu sredinu i ljude. Imamo i svog hrvatskog trgovinskog giganta Rijeku, koja ima svoje potrebe, drukčije od potreba malih luka i marina. Politika ‘one size fits all’ u ovom sektoru nije održiva”, rekao je Flego.
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.