Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB, – Hrvatska će za deset godina dostići zemlje EU-a koje su u Uniju primljene prije nje, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.
Premijer je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji „Iduće desetljeće europskih integracija” koja se u organizaciji zagrebačkog Pravnog fakulteta održava u Zagrebu u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.
Povod je skorašnja deseta godišnjica hrvatskog članstva u EU.
Plenković je rekao da je hrvatski proces pristupanja EU-u bio puno teži nego što se percipira u dijelu javnosti.
Govorio je o „širom otvorenim rukama” EU-a prema srednjoj Europi koje su izostavile Hrvatsku, tada žrtvu velikosrpske agresije Slobodana Miloševića.
Premijer je rekao kako je Hrvatska od početka tisućljeća u procesu hvatanja koraka za onim članicama koje su proces integracije započele krajem osamdesetih godina. Na kraju idućih deset godina Hrvatska će to i uspjeti, a društvo shvatiti koliki je put prijeđen, zaključio je predsjednik vlade.
Hrvatska je u proteklom razoblju ostvarila strateške ciljeve i uspjela na financijskom planu, no kad se razmatra „element ukupne identifikacije društva, osobito političkih aktera” s tim postignućima, „tu još moramo puno raditi”, rekao je Plenković. (12. lipnja 2023.)
Hrvatska iskoristila sva sredstva solidarnosti za sanaciju posljedica potresa
ZAGREB – Hrvatska je do 9. lipnja iskoristila svih milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres a zaprimljeni su zahtjevi za nadoknadu od 1,1 milijardi eura, izvijestilo je u ponedjeljak Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura, 22 dana prije roka premašena je za 7 milijuna i iznosi 691 milijuna eura, dok je alokacija za petrinjski potres u iznosu od 319 milijuna eura iskorištena 11. svibnja odnosno 50 dana prije zadanog roka, i trenutna realizacija iznosi 412 milijuna eura.
Hrvatskoj je odobreno ukupno milijardu i tri milijuna eura pomoći iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih potresom, a rok za korištenje sredstava Fonda solidarnosti produljen je do 30. lipnja 2023..
Dodijeljena sredstva Fonda namjenski se mogu koristiti za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture u ključnim sektorima, financiranje službi spašavanja te osiguranje privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba pogođenih stanovnika, osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine, te čišćenje pogođenih područja i sprečavanje erozije tla.
Premda je izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove.
Iz Ministarstva ističu kako je obnova nakon potresa dodatno otežana globalnom pandemijom, ruskom agresijom na Ukrajinu i energetskom krizom te njima uvjetovanim tržišnim poremećajima i rastom cijena. (12. lipnja 2023.)
Vijeće postiglo dogovor o pravima radnika na digitalnim platformama
BRUXELLES/LUXEMBOURG – Ministri za rad i socijalna pitanja država članica EU-a dogovorili su u ponedjeljak u Luxembourgu zajedničko stajalište o prijedlogu direktive koja bi osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi osigurala zakonski radni status koji odgovara njihovim stvarnim uvjetima rada.
“Ekonomija honorarnih poslova donijela nam je mnogostruke koristi, ali to ne smije ići na štetu prava radnika. Ovim dogovorom je postignuta ravnoteža između zaštite radnika i pružanja pravne sigurnosti za platforme koje ih zapošljavaju”, izjavila je švedska ministrica za rad i ravnopravnost spolova Paulina Brandberg.
Postignuti privremeni politički dogovor država članica služit će kao pregovaračka pozicija Vijeća EU-a u pregovorima s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.
Prema podacima Komisije, u ekonomiji digitalnih platformi danas više od 28 milijuna ljudi u Uniji radi putem digitalnih radnih platformi, a očekuje se da će 2025. njihov broj dosegnuti 43 milijuna.
Velika većina tih ljudi, koji rade kao dostavljači hrane, taksisti ili na sličnim poslovima, doista je samozaposlena. Međutim, procjenjuje se da je 5,5 milijuna osoba pogrešno razvrstano u kategoriju samozaposlenih osoba. Oni su zapravo zaposlenici, jer za njih vrijede jednaka pravila i ograničenja kao i za zaposlene osobe, ali nemaju prava koja taj status predviđa.
Švedsko predsjedništvo Vijećem EU-a ističe da postignuti dogovor donosi dva ključna poboljšanja: pomaže u određivanju ispravnog radnog statusa ljudi koji rade za digitalne platforme i uspostavlja prva pravila EU-a o korištenju umjetne inteligencije na radnom mjestu.
Prema postignutom dogovoru osobe koje su pogrešno razvrstane u kategoriju samozaposlenih, a zapravo su u radnom odnosu i stoga trebaju imati ista radnička i socijalna prava kao i drugi radnici sukladno pravo u državama članicama i u EU-u. (12. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom