Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Pobjeda Ukrajine dugoročno bi odvratila Rusiju od daljnje osvajačke politike, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru i dodao da treba održati političko jedinstvo u potpori Kijevu.
Plenković je saborskim zastupnicima predstavio izvješće s prvih sastanaka Europskog vijeća ove godine. Prvi, izvanredni sastanak održan je 9. veljače i na njemu je sudjelovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a drugi, redovni sastanak održao se 23. ožujka.
Šefovi država i vlada razgovarali su o ruskoj invaziji na Ukrajinu, a Plenković je naglasio da bi pobjeda Ukrajine u ratu “Rusiju dugoročno odvratila od daljnje osvajačke politike jer su ogromni ljudski i materijalni gubici koje je doživjela zaista štetni ne samo za Rusiju, nego i za Ukrajinu”.
Premijer je rekao da je na tim sastancima zagovarao “tezu održivosti”. Naveo je da “snaga, domoljublje i motivacija ukrajinskog naroda, vodstva i sposobnost njihovih oružanih snaga” trebaju biti “trajnog karaktera”, da je nužno “zadržati političko jedinstvo u podršci Ukrajini što podrazumijeva snažnu vojnu pomoć i snažnu financijsku potporu”, dok se treći element odnosi na one vlade koje podupiru Ukrajinu.
EU je do sad usuglasila 10 paketa sankcija Rusiji i vojno i financijski pomogla Kijevu. Hrvatska je od početka rata u Ukrajini pomogla toj zemlji s nešto manje od 200 milijuna eura, uglavnom u vojnoj opremi, naglasio je Plenković. Zagreb će ove godine biti domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju Ukrajine, Hrvatska će uskoro primiti nešto više od 20 ukrajinskih ranjenika i omogućiti im liječenje i rehabilitaciju, dodao je. (12. travnja 2023.)
Hrvatska odlučila koristiti zajmove iz EU sljedeće generacije
ZAGREB – Hrvatska će od Europske komisije tražiti 3,6 milijardi eura dodatnog novca u obliku zajma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekte u energetici, vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju i obnovi nakon potresa, piše u četvrtak Jutarnji list.
Tu je informaciju dnevniku potvrdio premijerov posebni savjetnik za ekonomiju i glavni koordinator za NPOO Zvonimir Savić.
Uz postojećih 5,5 milijardi eura, koliko je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će uz navedeni zajam na raspolaganju imati 9,1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene.
Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz zajma, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
Oko 800 milijuna eura iz kredita koristit će se i za postojeće projekte iz NPOO-a, jer je rastao BDP-a pa su i sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6,3 na 5,5 milijardi eura.
Uz energetsku infrastrukturu koju će se financirati zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje. Hrvatska ima ambiciju da do sredine 2026., dokad traje NPOO, sve škole rade u jednoj smjeni, a čini se da za to neće biti dosta bespovratna sredstva, već će za dogradnju, izgradnju i opremanje škola tražiti i kredit EU. Kroz te projekte gradit će se i sportske dvorane, kao i kuhinje i kantine u okviru škola. (13. travnja 2023.)
Granične kontrole u šengenu samo u slučaju krajnje potrebe
BRUXELLES – Granične kontrole unutar šengenskog prostora moraju biti iznimke, moraju biti vremenski ograničene i moraju se koristiti samo kao mjera u krajnjem slučaju, izjavila je u utorak glasnogovornica Komisije Anitta Hipper.
“Naša je pozicija vrlo jasna: granične kontrole unutar šengenskog prostora moraju ostati iznimka, moraju biti strogo vremenski ograničene i koristiti se kao mjera u slučaju krajnje potrebe”, odgovorila je glasnogovornica Hipper na novinarsko pitanje o najavi Austrije da će za daljnjih šest mjeseci produljiti granične kontrole na svojim granicama sa Slovenijom i Mađarskom.
Sadašnja austrijska odluka o graničnim kontrolama vrijedi do 11. svibnja, a ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio je u utorak da će obavijestiti Komisiju o namjeri produljenja te mjere za još šest mjeseci, a kao razlog naveo je borbu protiv ilegalnih migracija.
Glasnogovornica Hipper rekla je da Komisija još nije primila obavijest Austrije i da će ocjenu te konkretne obavijesti moći dati nakon što je prouči.
Austrija namjerava zadržati granične kontrole unatoč odluci Suda EU-a da je to nespojivo sa šengenskim zakonikom.
Sud EU-a je u travnju prošle godine presudio da Austrija po tom pitanju krši pravila EU-a.
Austrija je prvi put uvela granične kontrole sa Slovenijom i Mađarskom 2015. godine na vrhuncu migrantske krize i od tada je tu mjeru produžavala svakih šest mjeseci.
Sud EU-a presudio je u korist jednog slovenskog državljanina koji je 2019. godine odbio dati putovnicu na uvid pri ulasku u Austriju.
Sud EU-a presudio je u travnju prošle godine da država članica EU-a može obnoviti mjeru tek nakon isteka šestomjesečnog razdoblja kada se “suoči s novom ozbiljnom prijetnjom koja utječe na njezinu javnu politiku ili unutarnju sigurnost, a koja se razlikuje od prijetnje koja je prvobitno identificirana”.
Austrija je i za zadnje produljenje iz studenoga prošle godine navela kao razlog borbu protiv ilegalnih migracija. (11. travnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.