Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Europski je parlament s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. u kojem se ocjenjuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje eurozoni. Suzdržano je bilo 48, a protiv je glasalo 45 zastupnika. Oni su uglavnom iz desnih zastupničkih klubova koji su ulazak Hrvatske u eurozonu krtizirali i u raspravi održanoj u ponedjeljak na plenarnoj sjednici parlamenta.
Od hrvatskih zastupnika protiv su se izjasnili Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista i nezavisni Vilibor Sinčić. Mislav Kolakušić, također nezavisni zastupnik, ostao je suzdržan, dok su ostali hrvatski europarlamentarci iz klubova pučana, socijaldemokrata i liberala izvješće podržali. Europski parlament prije pristupanja članice EU-a daje mišljenje o preporuci Komisije a posljednji korak bit će usvajanje prijedloga na sastanku EU-ovog Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja. Prethodno je ulazak Hrvatske u eurozonu podržalo Europsko vijeće. Euro će od iduće godine postati službena hrvatska valuta.
Von der Leyen upozorava na moguću obustavu isporuke ruskog plina
BRUXELLES – Europska unija mora biti spremna na daljnje poremećaje u opskrbi plinom, čak i na potpuni prekid isporuke iz Rusije, stoga je u pripremi krizni plan, upozorila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Moramo se pripremiti za daljnje poremećaje u opskrbi plina, čak i za potpunu obustavu isporuke iz Rusije”, rekla je von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu, u kojem je zajedno s češkom premijerom Petrom Fialom govorila o prioritetima EU-a za naredno razdoblje. Von der Leyen je rekla da je danas 12 država članica EU-a izravno pogođeno bilo djelomičnim bilo potpunim prekidom dostave plina iz Rusije.
“Očigledno je da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje. Stoga Komisija radi na kriznom planu, koji ćemo predstaviti zajedno s potrebnim instrumentima do sredine srpnja”,
rekla je predsjednica Komisije.
Mnoge države članice već imaju svoje nacionalne planove za situaciju u kojoj bi u potpunosti ostale bez ruskog plina, a predsjednica Komisije ističe da je na europskoj razini potreban koordiniran pristup i zajedničko djelovanje. Von der Leyen je podsjetila na “gorke lekcije” naučene na početku koronakrize kada su egoizam i protekcionizam vodili prema nejedinstvu i fragmentaciji Europske unije.
Istaknula je da je nužno diversificirati izvore energije i osigurati dostavu plina od pouzdanih dobavljača. Rekla je da se smanjuje ovisnost o ruskom plinu, da je mjesečni uvoz plina iz Rusije pao za 33 posto u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, porastao je globalni izvoz ukapljenog plina u Europu za 75 posto, a izvoz američkog ukapljenog plina u Europu je skoro utrostručen.
Češki premijer predstavio prioritete rotirajućeg Predsjedništva
BRUXELLES – Češko predsjedništvo će u sljedećih šest mjeseci nastojati postići konsenzus o mjerama koje mogu ublažiti negativne posljedice za građane krize koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu. “Glavna zadaća u narednom razdoblju bit će pronaći jedinstven i snažan konsenzus o mjerama koje će, koliko je god moguće, ublažiti negativne posljedice za građane sadašnjih kriza”, izjavio je u srijedu u Strasbourgu češki predsjednik Petr Fiala.
Fiala je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu predstavio prioritete rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva Vijećem EU-a, u kojem je pohvalio prethodno francusko predsjedanje zbog jedinstvenog odgovora EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu.
“Politička i vojna potpora Europske unije Ukrajini u najboljem je interesu same Unije”,
kaže Fiala.
“Najvažnija stvar koju smo postigli tijekom francuskog predsjedanja bila je jedinstvena akcija kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu. Naš odgovor je bio brz, bio je težak i, što je najvažnije, bio je jedinstven”, rekao je Fiala, dodajući da je politička i vojna potpora EU-a Ukrajini u vitalnom interesu cijele Unije”.
Tijekom svoga predsjedanja Češka će se usredotočiti na pet prioritetnih područja. To su upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna obnova Ukrajine, energetska sigurnost, jačanje obrambenih sposobnosti i kibernetičke sigurnosti Europe, strateška otpornost europskog gospodarstva te otpornost demokratskih institucija. “Češko predsjedništvo uvijek će nastojati pozorno uzimati u obzir sva stajališta koja se iznose u našim raspravama. Moramo izbjeći podjele među nama i uvijek nastojati postići dogovor koji će podržati što više država članica, ali istodobno moramo više poštovati stajališta drugih čak i ako se ne slažemo s njima”, rekao je češki premijer.
Fiala je rekao da je ruski napad na Ukrajinu koji je počeo 24. veljače potpuno promijenio planove i prioritete češkog predsjedanja koji su prije toga mjesecima pripremani. Fiala se zauzeo za to da sve zemlje trebaju same, sukladno svom zemljopisnom položaju i okolnostima, birati koje će izvore energije koristiti u ispunjavanju klimatskih ciljeva i u smanjenju ovisnosti o ruskim energentima.
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.