BRUXELLES – Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu zamjetno se pogoršalo u siječnju, prvom mjesecu članstva u eurozoni, odražavajući val zabrinutosti u industriji i uslužnom sektoru, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u siječnju za 2,7 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na 105,1 bod, pokazuje izvješće EK-a.
Europska komisija u siječnju revidira vrijednosti za sve zemlje, a u bilješci uz najnovije izvješće napominje i da je Hrvatska sada uključena u vrijednost indeksa eurozone.
Najviše su u Hrvatskoj u siječnju pogoršana očekivanja čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 5,6 bodova u odnosu na prosinac.
Zamjetno je pogoršano i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u padu indeksa za 3,5 bodova.
Očekivanja potrošača spustila su se dublje ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz pad indeksa za 0,4 boda, a pad je zabilježen i u građevinskom sektoru, za 0,9 bodova.
Poboljšano je samo raspoložene u maloprodaji, čiji je indeks skočio za 3,7 bodova u odnosu na kraj 2022. godine, poduprt valom optimizma u prognozama poslovanja u idućim mjesecima.
Poslovni čelnici procijenili su da će smanjiti zapošljavanje u budućnosti, prvi puta od prošlogodišnjeg svibnja, prema padu indeksa EEI u siječnju za 2,5 bodova u odnosu na prosinac, na 109,1 bod.
Neizvjesnost u poslovanju ponovo je ublažena, iskazana u padu indeksa EUI za 0,9 bodova, na četiri boda. (30. siječnja 2023.)
Internetske trgovine često koriste manipulativne tehnike
BRUXELLES – Gotovo 40 posto internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike kako bi naveli potrošače na odluke koje nisu u njihovu najboljem interesu, pokazuje istraživanje koja je provela Komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice te Norveške i Islanda.
“Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 posto internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan”, izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.
Reynders dodaje da države članice imaju pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati te ih poziva da nacionalna tijela iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse.
Istraživanje je obuhvatilo 399 internetskih trgovina u kojima se nude raznoliki proizvodi, od tekstila do elektronike. Posebna je pozornost posvećena takozvanim „obmanjujućim obrascima”.
Riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su: lažna odbrojavanja, koja impliciraju da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda. Ta je praksa zabilježena kod 42 internetske trgovine.
Druga manipulativna tehnika, utvrđena u 54 internetske trgovine, sastoji se u usmjeravanju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.
I treća manipulativna tehnika, zabilježena u 70 internetskih trgovina, jest potpuno ili djelomično skrivanje važnih informacija poput troškova dostave, sastava proizvoda i postojanja jeftinijih odabira. U 23 trgovine informacije su skrivene kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu. (30. siječnja 2023.)
Scholz želi zaključiti raspravu o slanju borbenih zrakoplova
BERLIN – Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak je, tijekom svog posjeta Čileu, iznova odbacio slanje borbenih zrakoplova u Ukrajinu i izrazio želju da se ta rasprava okonča.
“Čudno je da se ova rasprava uopće vodi. Moramo se zapitati radi li se tu o unutarnjopolitičkim motivima ili o pomoći Ukrajini”, rekao je Scholz.
Njemački kancelar je tijekom svog posjeta Čileu objasnio kako je odmah nakon početka ruskog napada na Ukrajinu u razgovoru s američkim predsjednikom Joeom Bidenom isključio mogućnost slanja borbenih zrakoplova.
“Tada su odbačena i nerazumna razmišljanja poput slanja postrojbi. I mislim da je na tu temu već sve rečeno, također i što se mene tiče”, rekao je Scholz.
Saskia Esken, predsjednica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) kojoj pripada i Olaf Scholz, nije u jednom intervjuu ovih dana kategorički odbacila mogućnost da Njemačka, nakon odluke o isporuci tenkova Leopard 2, Ukrajini isporuči i borbene zrakoplove.
Scholz je, u intervjuu uoči odlaska u Latinsku Ameriku, ocijenio kako trenutno vlada “utrka” u raspravi o tome koje oružje treba isporučiti Ukrajini. (30. siječnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.