Portugal bilježi najviši postotak energetske siromaštva u EU – izvješće

Portugal je, u 2023. godini, bio država članica Europske unije (EU) s najvišim postotkom energetske siromaštva, od 20,8% i na istoj razini kao Španjolska, objavila je danas Europska komisija, tražeći veću zaštitu za ranjive potrošače.

Podaci su navedeni u izvješću o stanju energetske unije, koje je danas objavio Europski izvršni organ u Bruxellesu, u kojem se navodi da su najviši postotci ljudi nesposobnih adekvatno zagrijati svoje domove prošle godine zabilježeni u Portugalu i Španjolskoj, obje zemlje s 20,8%, slijedile su Bugarska (20,7%) i Litva (20,0%).

S druge strane, Luksemburg (2,1%), Finska (2,6%), Slovenija (3,6%) i Austrija (3,9%) zabilježili su najniže postotke u pogledu energetskog siromaštva, napominje institucija, navodeći da je prosjek na razini svih 27 država članica EU-a 10,6% stanovništva nesposobno adekvatno zagrijati svoje domove.

U usporedbi s 2022. godinom, ovaj postotak se povećao za 1,3 postotna boda, u kontekstu energetske krize i inflacije.

Ističući da se situacija energetskog siromaštva razlikuje “među zemljama EU-a koje promiču mjere za zaštitu obitelji”, Europska komisija naglašava da države članice “mogu djelovati kako bi osigurale pristup osnovnim uslugama i zaštitile ranjive potrošače od prekomjernih troškova, izravno boreći se protiv energetskog siromaštva”.

Osim toga, dodaje Europski izvršni organ, “novi zakonodavni okvir tržišta energije će bolje zaštititi ranjive kućanstva i one pogođene energetskim siromaštvom od isključenja.”

“U slučaju krize cijena prirodnog plina, hitne mjere na razini EU-a mogu pomoći zaštititi potrošače intervencijama u maksimalnim cijenama na maloprodajnom tržištu”, navode dalje.

Jedna od inicijativa primijenjenih u novom zakonodavnom okviru tržišta energije je bila stvaranje, od ove godine, Socijalnog fonda za klimu, koji bi trebao mobilizirati najmanje 86,7 milijardi eura prihoda iz Sustava trgovanja emisijskim jedinicama Europske unije za razdoblje 2026.-2032., uključujući sufinanciranje od 25% država kako bi se pridonijelo društveno pravednijoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti.

Predviđeno je da će fond financirati mjere i investicije koje države članice usvoje u svojim socijalnim planovima za klimu do lipnja 2025., čime bi se trebala kompenzirati očekivana povećanja troškova energije zbog uvođenja cijene ugljika za grijanje i prijevoz.

Prema izvješću o stanju energetske unije, u prvoj polovici 2024. godine, polovina proizvodnje električne energije u zajednici dolazila je iz obnovljivih izvora.

U vezi s plinom, kada EU nastoji postati neovisna o opskrbi iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, udio ruskog plina u uvozu EU-a smanjen je s 45% u 2021. na 18% u lipnju 2024.

Zajednica je također postavila ciljeve za smanjenje potražnje plina, što je omogućilo smanjenje konzumacije za 138 milijardi kubnih metara između kolovoza 2022. i svibnja 2024.

EU je, 19. kolovoza prošle godine, postigla svoj cilj za zimsko skladištenje plina od 90%, mnogo prije predviđenog roka od 1. studenog.