go to the original language article
Portugalska vlada zauzela se za “ujedinjeni i dovoljno snažan” odgovor Europske unije (EU) na prijetnje američkog predsjednika, Donald Trump, da će uvesti carine nekim državama članicama zbog protivljenja kontroli Grenlanda od strane Sjedinjenih Država.
“Neću prejudicirati odluke koje će Europsko vijeće donijeti, na razini premijera i šefova vlada, ali odgovor mora biti ujedinjen i dovoljno snažan jer postoje crvene linije koje se ne prelaze, a suverenitet država jedna je od njih”, rekao je ministar financija, Joaquim Miranda Sarmento, u Bruxellesu.
“O tome ćemo raspravljati danas i sutra [na sastanku Euroskupine danas i Ecofina u utorak] i u četvrtak je Europsko vijeće”, dodao je, govoreći portugalskim novinarima po dolasku na sastanak ministara financija europodručja, nekoliko dana nakon što je Trump zaprijetio uvođenjem carina od 10% i 25% za osam europskih zemalja, od kojih je šest iz EU, u kontekstu napetosti u vezi s autonomnim teritorijem Danske, Grenlandom.
Joaquim Miranda Sarmento naznačio je da je EU spremna “djelovati zajednički, razmotriti razne mogućnosti, pri čemu je ovo crvena linija koju Unija ne može prijeći”.
Vladajući se suzdržao od preciziranja mogućih pristupa, navodeći samo da je “na stolu nekoliko instrumenata”, od kojih je jedan instrument protiv prisile, s protumjerama koje dosežu 93 milijarde eura.
“Nećemo prejudicirati rješenja, ali nije moguće prihvatiti da, tim više od zemlje koja je saveznik Europe u NATO-u, zemlje koja s Europom ima najveće trgovinske odnose na svjetskoj razini, može biti doveden u pitanje suverenitet dijela države članice”, nabrojao je.
Ministar financija je jamčio: “Portugal će uvijek biti na strani kompromisa, većinskog rješenja i obrane Europe”.
Na pitanje o mogućem utjecaju američkih mjera, Joaquim Miranda Sarmento istaknuo je da Portugal ima “ugodniju i robusniju poziciju za apsorbiranje mogućih negativnih vanjskih šokova”.
Za idući četvrtak predvićen je izvanredni europski summit, koji je sazvao predsjednik Europskog vijeća, António Costa, nakon što je Donald Trump izjavio da namjerava uvesti carine (od 10% u veljači i 25% u lipnju) na robu iz osam europskih zemalja zbog protivljenja kontroli Sjedinjenih Država nad Grenlandom, među kojima je šest država članica EU (Danska, Švedska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Finska) i dvije druge (Norveška i Ujedinjena Kraljevina).
Sastanak na visokoj razini čelnika EU održava se u kontekstu napetosti oko danskog autonomnog teritorija, koji je meta pretenzija američkog predsjednika.
Prije otprilike godinu dana, kada je preuzeo dužnost za drugi mandat na čelu Bijele kuće, Donald Trump uveo je carine protiv nekoliko teritorija, među kojima i EU, ali su prijetnje otklonjene trgovinskim sporazumom koji su prošlog ljeta potpisali Bruxelles i Washington, predviđajući gornju granicu od 15% carinskih davanja.
Sigurno je da je, suočena s trgovinskim napetostima prošle godine, EU čak izradila paket odmazdnih carina u iznosu od 93 milijarde eura protiv Sjedinjenih Država, koji je zamrznut do veljače, a blok ga može aktivirati ako se nove Trumpove prijetnje ostvare.
Donald Trump mjesecima inzistira da Sjedinjene Države moraju kontrolirati Grenland, autonomni teritorij Danske i članicu NATO-a, smatrajući da bi bilo što manje od toga da arktički otok bude u američkim rukama bilo neprihvatljivo.
Grenland, golemi arktički otok s 57.000 stanovnika, posjeduje značajne mineralne resurse, od kojih je većina još neistražena, uz strateški položaj.