go to the original language article
ALBENA – Povezanost regija postaje ključni prioritet za Europu, a prijedlog EK je udvostručenje proračuna Mehanizma za povezivanje u području prometa, rekla je voditeljica Predstavništva EK u Bugarskoj Jordanka Čobanova tijekom plenarne sjednice Godišnjeg sastanka lokalnih vlasti u turističkom kompleksu “Albena”, posvećenog financijskom horizontu 2026. godine. Organizator događaja je Nacionalno udruženje općina u Republici Bugarskoj.
Čobanova je istaknula da će projekti koji vode do povezanosti na europskoj razini, bez obzira na to jesu li u području prometa ili energetskih mreža – sve što čini Europu kao cjelinu konkurentnijom, biti od vrlo velikog prioriteta.
Prijedlog EK za sljedeći proračun vrlo je različit od svega na što smo navikli, istaknula je Čobanova. Prema njezinim riječima, Europa se trenutno bori za svoju autonomiju i pred njom su pitanja vezana uz sigurnost, migraciju, energetiku, konkurentnost. Tu je i novi izazov – umjetna inteligencija, čija je uloga doista transformativna i imat će nove pobjednike i nove gubitnike, rekla je Čobanova. Prema njezinim riječima, pobjednici će biti oni koji ulažu u visoke tehnologije.
Nova prijedlog EK za proračun zahtijeva da gledamo EU kao cjelinu, a ne države kao odvojene jedinice, dodala je Čobanova. Pojasnila je da je trenutno u tijeku njegovo razmatranje i vjerojatno će doći do modifikacija. Međutim, Bugarska se mora pripremiti za novi model, naglasila je Čobanova i pozvala gradonačelnike da se fokusiraju na jači kapacitet za programiranje, dobru organizaciju i dijalog s državnim i europskim vlastima.
Prijedlog EK je da Bugarska dobije oko 22,3 milijarde eura, što je više od trenutnog razdoblja, dodala je Čobanova. Međutim, naglasila je da je potrebno pravovremeno iskoristiti sredstva. Čobanova je podsjetila da je prije nekoliko dana objavljen godišnji izvještaj o provedbi mehanizma za oporavak i otpornost. Ono što se može primijetiti u Europi je da, zahvaljujući planovima za oporavak i otpornost, postoji oko 0,7 posto rasta u bruto domaćem proizvodu kumulativno u Europi, istaknula je stručnjakinja i pojasnila da logika novog proračuna nudi istu logiku kao i ona planova za oporavak i otpornost – rezultati, reforme, prije nego što dođe do isplate.
Prijedlog je da svaka država članica ima svoj nacionalni i regionalni Plan partnerstva, dodala je Čobanova. Pojasnila je da će ti planovi biti prilagođeni potrebama svake zemlje, neće biti univerzalni. Do sada smo imali oko 540 programa, mnogi od njih s različitim pravilima, prijedlog je da bude samo 27 planova za partnerstvo, istaknula je Čobanova. Prema njezinim riječima, u njima će se nalaziti poljoprivreda, sigurnost, politike kohezije, kao i zajednička poljoprivredna politika – isplate poljoprivrednicima, sheme za zaštitu okoliša, potpora investicijama u poljoprivredu.
Druga mogućnost koju će novi proračun pružiti su sredstva za krize, različite prirodne katastrofe i nesreće, dodala je Čobanova. Prema njezinim riječima, EK predlaže da se osigura oko 400 milijardi eura proračuna, koji će omogućiti bržu reakciju u izvanrednim situacijama. Čobanova je rekla da ostaju prioriteti čiste tehnologije, bioekonomija, dekarbonizacija, a proračun programa “Erasmus plus” bit će povećan za 50 posto. (13. listopada)