Predsjednik Litve: Ukrajina bi trebala dobiti dodatnu pomoć od 20 milijardi eura od Unije

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda pozvao je u četvrtak u Bruxellesu partnere iz Europske unije na što brže usvajanje paketa pomoći vrijednog 20 mlrd. eura za Ukrajinu. Prema njegovom mišljenju, Unija bi također trebala predložiti okvirni datum pridruživanja Ukrajine Zajednici.

Dodao je da polaže velika očekivanja u prijedlog nuklearnog odvraćanja, koji je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

“Njihov nuklearni kišobran mogao bi poslužiti kao zaista vrlo ozbiljna sredstva odvraćanja prema Rusiji i jako je važno iskoristiti svaku priliku za povećanje naše otpornosti, posebno na istočnom krilu, koje je meta raznih napada” – naglasio je.

Inicijativu za podršku Ukrajini, čije je usvajanje pozvao Nauseda, predložila je šefica diplomacije EU Kaja Kallas. Njeno usvajanje još uvijek nije sigurno, za razliku od plana naoružavanja Europe koji je predložila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja najavljuje mobiliziranje čak do 800 mlrd. eura za obrambene troškove.

Podrška za Ukrajinu, o kojoj je govorio litvanski predsjednik, trebala bi stići u Ukrajinu do kraja ove godine. Novac bi trebao doći, između ostalog, iz doprinosa zemalja članica, proporcionalnih veličini njihovog nacionalnog dohotka. Cilj je zadovoljiti najhitnije kratkoročne potrebe Ukrajine.

“Smijete se, ali mislim da je to vrlo ozbiljno” – rekao je Nauseda novinarima. “Obvezali smo se na podršku Ukrajini sa 0,25% našeg BDP-a svake godine. Izračunali smo da, ako bi se druge zemlje obvezale uplatiti isti iznos, mogli bismo dobiti 43 mlrd. eura” – rekao je.

“Za mene je također važno politička podrška Ukrajini, zato sam predložio postavljanje okvirnog datuma članstva Ukrajine u EU” – rekao je Nauseda. Prema njegovom mišljenju, to bi trebao biti 1. siječnja 2030. Kako je istaknuo, to ne bi bilo pravno obvezujuće, ali bi predstavljalo snažan signal podrške EU Ukrajini.

Upitan o mogućem mađarskom vetu na odluke sa summita, odgovorio je: “vidjet ćemo”. “Ali moramo donositi odluke bez obzira na to slaže li se jedna ili dvije zemlje svaki put s tim” – rekao je. “Inače će nas povijest osuditi, a cijena nedonošenja tih odluka bit će vrlo visoka” – naglasio je litvanski predsjednik. Prema njegovom mišljenju, nemogućnost donošenja odlučujućih odluka trajala je predugo. (06.03.2025)