go to the original language article
Prag – Negativni učinci pripremanog sustava emisijskih dozvola EU ETS 2 mogu se smanjiti učinkovitim postavljanjem gornje granice cijene dozvole. Kućanstva će tako biti opterećena mjesečno u prosjeku nižim stotinama kuna. To proizlazi iz analize tvrtke PwC, koju je izradilo ministarstvo zaštite okoliša. Rezultate je danas ured predstavio na tiskovnoj konferenciji. Novi sustav emisijskih dozvola trebao bi se proširiti na cestovni promet i grijanje, a funkcionirati će od 2027. godine. Usvajanje novog sustava dozvola prati kritika nekih stručnjaka i političara.
Nakon postavljanja gornje granice cijene dozvole, njihovi učinci na kućanstva prema analizi će se očitovati u nižim stotinama kuna mjesečno. Postaviti gornju granicu cijene dozvole i osigurati tako njezinu prosječnu cijenu od 45 eura zahtijeva češka inicijativa koju je podržalo još 19 država članica. “Europska komisija priprema na temelju ove mjere prijedlog čije je usvajanje realno još ove godine,” izjavio je glavni direktor sektora zaštite klime ministarstva zaštite okoliša Petr Holub.
Prema analizi, apsolutno povećanje troškova nakon uvođenja EU ETS 2 više će pogoditi kućanstva s visokim prihodima, koja imaju najveće troškove za grijanje ugljem i za gorivo. U ovom slučaju radi se o troškovima za prosječno kućanstvo u iznosu od 200 do 400 kuna mjesečno. “Grupama kućanstava s nižim prihodima će se povećanje apsolutnih troškova za grijanje ugljem i gorivo manje osjetiti nego kućanstvima s višim prihodima,” rekao je Jan Brázda iz tvrtke PwC. Povećanje troškova bi nakon uvođenja EU ETS 2 prema analizi iznosilo 1,3 posto od ukupnih potrošačkih troškova prosječnog kućanstva.
Za kućanstva s niskim prihodima koja se griju na ugljen ili prirodni plin, osniva se Socijalni klimatski fond. Cilj je ublažiti učinke i pomoći u prijelazu na štedljivije i čišće tehnologije. Češka planira iskoristiti oko 52 milijarde kuna iz njega do 2032. godine. Sami prihodi od emisijskih dozvola trebali bi također služiti za ulaganja u mjere zaštite klime. Među njima su, na primjer, smanjenje energetske zahtjevnosti zgrada, razvoj obnovljivih izvora energije ili štedljivih tehnologija.
Izvorni češki cilj bio je ne uvesti ove emisijske dozvole. Međutim, do sada nije uspjelo dobiti većinu u EU. (15. listopada)