sk flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by TASR.

Bruxelles – Slovačka je među onim zemljama EU koje žele učinkovito koristiti sredstva kroz kohezijsku politiku. Izjavio je to ministar ulaganja, regionalnog razvoja i informatizacije Slovačke Republike Richard Raši (Hlas-SD) na četvrtkovom (28. studenog) sastanku Vijeća EU za konkurentnost posvećenom kohezijskoj politici. O tome izvještava dopisnik TASR-a.

Prema njegovim riječima, posljednji sastanak o kohezijskoj politici pod vodstvom mađarskog predsjedništva u Vijeću EU odnosio se na načine kako postaviti europske fondove nakon 2027. godine u novom programskom razdoblju.

“Traži se što veća podrška zemalja članica za jedinstvenu poziciju. Mi smo u skupini zemalja prijatelja kohezije, ima nas oko 15, i želimo ići sustavom zajedničkog upravljanja. Dakle, da u postavljanje europskih fondova i pripremu administrativnog procesa, gdje trebaju europski fondovi biti usmjereni, uključi što više sudionika iz jedne zemlje,” rekao je Raši. Pojasnio je da se to odnosi na uključivanje regija, gradova i općina, ljudi koji tamo žive.

Prema njegovim riječima, riječ je o nastojanju da kohezijskih fondova nakon 2027. godine ne budu “upravljani odozgo”, kao što je to bio slučaj s nacionalnim planovima oporavka, kada su odlučivali samo službenici na pojedinim ministarstvima.

U praksi to znači pripremiti takvu nacionalnu poziciju koja će biti sklonija prema primateljima ove razvojne pomoći, osigurati pojednostavljenje korištenja i također njegovu fleksibilnost, kako bi usmjeravanje europskih fondova moglo biti promijenjeno prema novonastalim potrebama. Takve su bile, na primjer, pandemija ili rat u Ukrajini.

Riječ je o situacijama kada zemlje članice imaju “vezane ruke” i ne znaju premjestiti financije tamo gdje su najpotrebnije.

“Glavna poruka bila je da želimo europske fondove, želimo zajedničko i više razinsko upravljanje. Želimo da to bude lakše i imati mogućnost da sami premjestimo te izvore unutar zemalja članica, krojimo ih po mjeri. Ne želimo biti jako vezani propisima, gdje točno bi trebali biti ti europski fondovi,” opisao je situaciju Raši.

Dodao je da ako neki regije trebaju više investirati u infrastrukturu, a manje u digitalnu ekonomiju, tada bi ta mogućnost trebala postojati.

Programskom razdoblju nakon 2027. obuhvaća i mogućnost proširenja EU-a za nove zemlje članice. Raši je priznao da će se u tom slučaju ukupni volumen fondova kroz kohezijsku politiku raspodijeliti među više igrača. Priznao je da će zemlje koje podupiru koheziju u budućem dugoročnom proračunu EU tražiti više izvora.

U tom je kontekstu podsjetio da na Slovačkoj čak tri četvrtine novca koji ide na javne investicije, na modernizaciju općina, gradova i krajeva, dolazi iz europskih fondova.

“Moramo se pripremiti na to da jednom ti europski fondovi završe. Nakon 2027. godine će ih još biti, ali je pitanje hoće li ih biti i kasnije. Što znači da moramo europske fondove koristiti ne samo za nadoknadu nedostatka financija gradovima i općinama, već i ulagati u nešto što će u budućnosti gradovima i općinama donijeti dodatni novac,” poručio je. (28. studenog)