go to the original language article
Kišinjev – Ljudi u bivšoj sovjetskoj republici Moldaviji su na referendumu, prema prebrojanim gotovo svim glasovima, čini se, tankom većinom glasali za uvrštenje EU smjera u ustav. Nakon prebrojanja 98,3 posto glasačkih listića, prema izbornom povjerenstvu, 50,08 posto sudionika glasalo je za promjenu ustava prema kojem proeuropski smjer treba biti čvrsto utvrđen kao strateški cilj. Oko 49,92 posto bilo je protiv.
S obzirom na predvidljivo iznimno tijesan ishod glasovanja, konačan rezultat bi se mogao razlikovati u odnosu na stanje prebrojavanja ujutro. Prije toga dugo je izgledalo kao da su protivnici u vodstvu.
Moldavska proeuropska predsjednica Maia Sandu žalila se tijekom noći na masovno krivotvorenje izbora. Ostavila je otvorenim hoće li priznati rezultat. Pedesetdvogodišnjakinja je na istovremeno održanim predsjedničkim izborima u nedjelju među ukupno jedanaest kandidata prva stigla na cilj, ali nije uspjela postići apsolutnu većinu te će stoga morati ići u drugi krug 3. studenog.
Za provođenje reformi Sandu je potrebna većina u parlamentu koju trenutno još ima. Politička borba za moć u Moldaviji mogla bi svoj vrhunac doseći na parlamentarnim izborima koji će se održati sljedećeg ljeta. „Za snažnu ulogu u oblikovanju politike kao predsjednica, potreban je lojalan premijer i većina u parlamentu“, rekla je njemačka stručnjakinja Brigitta Triebel iz Zaklade Konrad Adenauer u Kišinjevu njemačkoj informativnoj agenciji (dpa). Ne očekuje da će ruski pokušaj utjecaja u Moldaviji jenjati.
Ova osiromašena agrarna zemlja s 2,5 milijuna stanovnika tradicionalno je razapeta između Zapada i Rusije. Moldavija, smještena između članice EU i NATO-a Rumunjske i Ukrajine napadnute od strane Rusije, kandidat je za priključenje EU. (21. listopada)