Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Kohezijska sredstva iz Višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a namijenjena Hrvatskoj neće se dirati ni u reviziji toga okvira o kojoj će se raspravljati tijekom sljedećih mjeseci, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. godine koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, za upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.
“Ono što je Hrvatskoj bitno jest da bilo kakvo revidiranje sedmogodišnjeg okvira ne dotakne ono što je Hrvatskoj bitno, mi smo zemlja kohezije i zato je važno da sredstva koja su predviđena za naš regionalni ravnomjerni razvoj ostaju netaknuta i ona se neće dirati”, izjavio je Plenković prije početka dvodnevnog samita čelnika EU-a u Bruxellesu.
“Tu smo poziciju markirali u razgovoru s povjerenikom za proračun Johannesom Hahnom koji je prije nekoliko tjedana bio u Zagrebu”, dodao je Plenković.
S povećanjem VFO-a se ne slažu neke od najvećih neto uplatitelja u europski proračun poput Njemačke, koja traži da se sredstva za nove izazove nađe preraspodjelom postojećih.
Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak na dvodnevnom sastanku na vrhu na kojem će raspravljati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i nastavku potpore toj zemlji, gospodarstvu, migracijama, sigurnosti i obrani i vanjskim odnosima. (29. lipnja 2023.)
Hrvatska na EU gleda kao na zajednicu vrijednosti i priliku za razvoj
BRUXELLES – Hrvatska je prije deset godina uspjela ući u Europsku uniju na koju gleda kao na zajednicu vrijednosti, ali i kao izvor izdašnih sredstava s kojima sustiže gospodarski prosjek EU-a, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu u Bruxellesu.
“Europska unija je zajednica vrijednosti, zajednica prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku ulaganjem u svoj ravnomjerni regionalni razvoj dosegnuti prosjek razvijenosti EU-a”, rekao je Plenković, koji je u bruxelleskom think tanku Centru za europske političke studije (CEPS) govorio o prvih 10 godina hrvatskog članstva u EU-u i perspektivama daljnjeg širenja Unije.
Plenković je u svom izlaganju rekao da je Hrvatska u vrijeme pristupanja EU-u cijelo vrijeme nastojala nadoknaditi zaostatak za zemljama srednje i istočne Europe, koje su još 90-tih bile u intenzivnim pripremama za članstvo, dok se Hrvatska borila protiv velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i vraćala okupirana područja.
Stoga je Hrvatska tek početkom 2000-tih počela s institucionalnim približavanjem EU-u.
“Danas kada smo članica i šengenskog prostora i europodručja i postali dio jezgre EU-a, imamo do kraja ovoga desetljeća 25 milijardi europskih sredstava, dakle imamo sve pretpostavke da ulovimo korak i mislim da ćemo 2030. nakon dvije financijske perspektive uspjeti dosegnuti prosjek razvoja EU-a i nadoknaditi ono što nismo mogli 90-tih”, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da je Hrvatska zbog slovenske blokade i uvjetovanja suradnjom s Haškim sudom izgubila oko četiri godine.
Istaknuo je da je to uvjetovanje bilo nepravedno i neopravdano. “Nakon što su optuženi generali oslobođeni na Haškom sudu, nitko nam na kraju nije rekao ‘žao nam je’, nego se nastavilo kao da ništa nije bilo”, rekao je Plenković. (28. lipnja 2023.)
EK predlaže okvir za digitalni euro
BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu okvira za moguće uvođenje digitalnog eura te prijedlog da se osigura obavezno prihvaćanje plaćanja u gotovini kako bi se odagnao strah mnogih da bi digitalna valuta mogla posve istisnuti gotovinu.
Komisija je predložila i da digitalni euro, nematerijalna valuta, dobije status zakonskog sredstva plaćanja u europodručju, a trenutačno taj status imaju samo novčanice i kovanice eura.
“Današnjim prijedlozima također će se osigurati da gotovina i dalje bude u potpunosti dostupna, dok će Europskoj središnjoj banci omogućiti da s vremenom razvije praktične aspekte digitalnog eura”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Dodao je da bi plaćanje digitalnim eurom bilo “sigurno i zaštićeno, trenutačno i praktično – online i offline”.
Digitalni euro nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikakacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Za donošenje zakonskog okvira nadležni su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura donosi Europska središnja banka. Komisija navodi da će do uvođenja digitalnog trebati nekoliko godina, u svakom slučaju neće ga biti prije 2028. godine.
Digitalni euro bio bi i jednakovrijedan gotovinskom. Za razliku od kripto imovine, digitalni euro bio bi novac središnje banke. Europska središnja banka jamčila bi da je siguran, da ima stabilnu vrijednost i da se može zamijeniti po nominalnoj vrijednosti za eurogotovinu. Nasuprot tome, kriptoimovina može značajno fluktuirati u vrijednosti i ne može se zajamčiti njihova zamjena u euro gotovinu.
Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja i da besplatno pristupaju osnovnim funkcijama. Te funkcije uključivale bi i pretvaranje gotovine u digitalni euro i obrnuto. Trenutačno, oko četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj jer ne mogu, primjerice koristiti usluge elektronske trgovine. (28. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.