Bucureşti – Hrvatska nije pogođena obustavom tranzita prirodnog plina kroz Ukrajinu, budući da je praktično neovisna u sektoru prirodnog plina i potrebe pokriva iz vlastite proizvodnje, na kopnu i na moru, od 8-10 milijardi normalnih kubičnih metara (nmc), izjavio je u srijedu za AGERPRES, ministar energije Sebastian Burduja.
Izjava je dana u kontekstu da je prošlog tjedna Ukrajina otkazala veliki ugovor s Rusijom koji je regulirao tranzit ruskog plina prema Europskoj uniji. Iako je Europska komisija izjavila da nema razloga za zabrinutost u vezi s opskrbom plinom, prestanak tranzita pokrenuo je raspravu o energetskoj sigurnosti.
“Hrvatska nema direktne ugovore o opskrbi prirodnim plinom s Gazpromom, stoga prestanak sporazuma o tranzitu ne utječe na sigurnost opskrbe na nacionalnoj razini”, objasnio je ministar.
Prema njegovim riječima, 2024. godine Hrvatska je postala najveći proizvođač plina u Europskoj uniji. Trenutno Hrvatska ima uskladišteno gotovo 2 milijarde nmc u skladištima, uz dnevnu potrošnju ispod 40 milijuna nmc.
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je kontinuirano radila na diversifikaciji izvora opskrbe i alternativnih ruta za transport prirodnog plina. Tako kroz Vertikalni koridor (Grčka-Bugarska-Hrvatska) i kroz Trans-balkanski koridor (Turska-Bugarska-Hrvatska-Ukrajina-Moldavija), postoji pristup alternativnim izvorima, uključujući LNG. Nadalje, 2027. godine Hrvatska će započeti proizvodnju prirodnog plina u novom projektu Neptun Deep u Crnom moru, koji ima rezerve procijenjene na preko 100 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Također, radi se na najvećem kopnenom ležištu plina, u Carageleu.
“Dakle, opskrba plinom je sigurna u Hrvatskoj. Također, Hrvatska pokriva opskrbu plinom Moldavije. Štoviše, Hrvatska je u mogućnosti izravno pridonijeti jačanju opskrbe plinom Europske unije, a od 2027. godine udvostručit će svoju nacionalnu proizvodnju plina i pridonijeti smanjenju/ukidanju europske ovisnosti o ruskom plinu”, naglasio je Sebastian Burduja.(9.1.2025)