go to the original language article
Bruxelles/Strasbourg – Europski parlament (EP) u srijedu je izglasao konačan oblik zakonodavstva EU usmjerenog na postupnu zabranu uvoza ruskog plina u EU, koji će početi vrijediti od jeseni 2027. Slovenski eurozastupnici imaju različita mišljenja o ovom zakonodavnom prijedlogu, izvještava dopisnik TASR-a.
Eurozastupnica i izvjestiteljica iz sjene za ovo zakonodavstvo Ľubica Karvašová (PS) u plenumu EP-a naglasila je da je riječ o povijesnoj odluci te je pohvalila široko slaganje među zastupnicima, kao i „konkretna rješenja za Slovačku“. U suprotnosti s tim su, prema njezinim riječima, izjave predstavnika slovačke vladine koalicije, kao i njezinih nezavisnih predstavnika u EP-u.
„Kao izvjestiteljica iz sjene za političku skupinu Obnovimo Europu aktivno sam sudjelovala na ovom zakonodavstvu i podržavala rješenja koja uzimaju u obzir specifičnu situaciju Slovačke. Rusija nije pouzdan dobavljač i ruski plin nije jeftin. Da jest, Slovačka danas ne bi imala jedne od najviših cijena energije za poduzeća u cijeloj EU i država ne bi morala trošiti stotine milijuna eura na energetsku pomoć“, rekla je.
Podsjetila je da Slovačka danas većinu plina uvozi iz drugih zemalja i ima povezanost sa svim susjedima. Zabrana ruskog plina počet će postupno u drugoj polovici 2027. godine, a Slovačka ima ispregovarano najdulje prijelazno razdoblje zajedno s konkretnim tehničkim iznimkama.
Monika Beňová (Smer-SD) poručila je da će ova odluka s gospodarskog gledišta biti štetna za Uniju, a posebno za Slovačku. „Međunarodni monetarni fond nam u tom smislu predviđa vrlo nepovoljan utjecaj koji se tiče pada bruto domaćeg proizvoda. To za nas može značiti značajan porast cijena plina i s tim povezani pad konkurentnosti slovačke industrije, kao i utjecaj na slabljenje naše energetske sigurnosti“, upozorila je.
Za važnu za Slovačku smatra iznimku koja joj omogućuje korištenje dugoročnog ugovora o isporuci ruskog plina dvije godine dulje, a ključno će, prema njezinim riječima, biti i to na koji će se način Europska komisija postaviti prema obvezi u vezi s kompenzacijama koje je Slovačkoj u vezi s ovom zabranom obećala.
Miriam Lexmann (KDH) ocijenila je pomak u korist jamstava za Slovačku koji je donio konačni prijedlog teksta ispregovaran između Vijeća EU i Europskog parlamenta, gdje se konkretni rokovi odvajanja odnose samo na prirodni plin, a ne na naftu niti na nuklearno gorivo. To je, prema njezinim riječima, u Slovačkoj tehnički izvedivo bez ugrožavanja kućanstava i poduzetničkog sektora.
„Prijedlog ostavlja mogućnost ispregovarati za pojedine zemlje i opravdane iznimke. I zbog tih jamstava podržala sam usvajanje trenutačnog teksta uredbe o postupnom okončanju uvoza prirodnog plina iz Rusije i poboljšanju praćenja mogućih energetskih ovisnosti“, rekla je. Tvrdi da nakon završetka rata i uspostave pravednog mira u Ukrajini EU mora djelovati načelno, brzo i u interesu svojih građana tako da zbog svoje nepripremljenosti ne bude u nepovoljnom položaju pri obnovi gospodarskih odnosa.
Martin Hojsík (PS) upozorio je da će mir biti moguć samo onda kada EU prestane financirati vojnike koji ubijaju u Ukrajini. „Kada prestanemo financirati Putinovu težnju da i Slovačka ponovno bude ruska gubernija. Naša sloboda i prosperitet ovise o oslobađanju od ruskog plina. On je skuplji ne samo svojom cijenom, već i time što nas je lišio mira u Europi. Potkopava konkurentnost naše industrije i ugrožava radna mjesta. Zato sam iznimno sretan što ćemo ga se konačno riješiti“, rekao je. (18. prosinca)