es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Bruxelles – Državni tajnik za Europsku uniju, Fernando Sampedro, u utorak je iz Bruxellesa naglasio “hitnost” da Europska unija dovrši proces za usvajanje sporazuma o slobodnoj trgovini ispregovaranog sa zemljama Mercosura; “vitalan” pakt za koji se nada da bi mogao biti potpisan prije kraja godine unatoč odgodi koju je zatražila Francuska.

“Nikada nisu postojale tako povoljne okolnosti koje bi na tako jasan način objasnile hitnost i potrebu za sklapanjem tog sporazuma s Mercosurom”, izjavio je Sampedro novinarima po dolasku na sastanak Vijeća za opće poslove Europske unije.

Iako nije odgovorio na pitanje smatra li da bi odgoda potpisivanja mogla dovesti do propasti samog sporazuma, kako se sugerira iz zemalja Južnog stošca, državni tajnik je inzistirao da u svakom slučaju njegovo usvajanje mora biti “prioritet” za europski blok.

“U ovom međunarodnom kontekstu, prioritet Europske unije u cjelini da zaključi ovaj sporazum je od vitalne važnosti. Stoga se nadamo da će tako i biti”, zaključio je.

Kalendar za zaključivanje sporazuma

Sama Europska komisija je u ponedjeljak, preko glasnogovornika, upozorila da je potpisivanje sporazuma s Mercosurom “vitalno” i izrazila uvjerenje da bi se mogao potpisati prije kraja godine. Brazil, koji će u subotu biti domaćin summita Mercosura, računa s hipotezom da bi strane mogle potpisati tekst istog tog subotnjeg dana na ceremoniji uoči summita.

No ovaj je kalendar podložan tome da se u okviru Vijeća (vlade) ispune preostali koraci za njegovo usvajanje, što uključuje glasovanje za koje je potrebna kvalificirana većina 27 država članica kako bi prošlo.

Uz zeleno svjetlo vlada, sporazum bi mogao privremeno stupiti na snagu već početkom 2026., bez čekanja na nužno mišljenje Europskog parlamenta za njegovu konačnu ratifikaciju, što će potrajati dulje.

Predsjedništvo Vijeća EU, koje ovaj semestar obnaša Danska, zadržava cilj da ovo glasovanje predstavi veleposlanicima EU već ovog tjedna, ali to najprije ovisi o tome da zaštitne mjere koje je Europska komisija ponudila kako bi nadoknadila štetu potencijalno najugroženijim poljoprivrednicima prođu još jedno glasovanje, ovog utorka na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, kako bi bilo moguće i formalno odobrenje tih potpora od strane svih dvadeset i sedam država članica.

Ako se taj prvi korak prijeđe, države članice i Europski parlament mogli bi dan poslije dogovoriti konačno zeleno svjetlo za te zaštitne mjere, čime bi se otvorio put da veleposlanici 27 država usvoje odluku koja će omogućiti predsjednici Europske komisije, Ursula von der Leyen, u pratnji predsjednika Europskog vijeća, António Costa, da otputuju u Brazil i potpišu sporazum na ceremoniji u subotu, uoči summita Mercosura.

Odbijanje Francuske

Francuska, koja se tradicionalno oštro protivila trgovinskom paktu zbog straha od utjecaja na svoj poljoprivredni sektor i koja je posljednjih godina od Mercosura tražila i veće zahtjeve u borbi protiv krčenja šuma i klimatskih promjena, ponovila je ovog vikenda da smatra kako i dalje nisu “ispunjeni uvjeti” da EU da zeleno svjetlo te je zatražila novu odgodu.

Francusko protivljenje izravno je u suprotnosti s drugim državama poput Njemačke i Španjolske, koje inzistiraju na prigodi za “kritičan” sporazum za europsko gospodarstvo i ključan u novim multilateralnim ravnotežama; dok iz zemalja Južnog stošca upozoravaju da, ako se ova prilika propusti, neće više čekati i potražit će ekvivalentne sporazume s drugim velikim svjetskim gospodarstvima.

“Francuska traži da se rokovi odgode kako bismo mogli nastaviti raditi na dobivanju legitimnih mjera zaštite za našu europsku poljoprivredu”, upozorio je francuski premijer, Sebastien Lecornu, u službenoj izjavi objavljenoj u nedjelju.

Unatoč svemu, Vlada Emmanuel Macron ne može sama zaustaviti usvajanje sporazuma, koji ovisi isključivo o kvalificiranoj većini partnera (najmanje 15 država koje čine 65% stanovništva EU) i do sada nije uspjela prikupiti dovoljno prigovora da bi stvorila blokirajuću manjinu, unatoč rezervama Poljske i Italije te dvojbama drugih poput Austrije ili obvezi Belgije da se suzdrži zbog nedostatka unutarnjeg dogovora o stajalištu države.

U takvim okolnostima, Vlada Giorgia Meloni mogla bi biti presudna za prevagu kvalificirane većine prema blokirajućoj manjini, i obrnuto, ali iako je Rim prije nekoliko mjeseci slao signale da prihvaća zaštitne mjere na stolu, dvojbe ponovno izbijaju na površinu pred prosvjedima poljoprivrednika, a u Bruxellesu i dalje vlada neizvjesnost o tome kakav će biti njihov stav ako se glasovanje naposljetku održi ovog tjedna, iako diplomatski izvori ukazuju na stalne pregovore na svim razinama kako bi se riješili posljednji zahtjevi s druge strane Alpa.

Sve se to događa u složenom tjednu za Europsku uniju, s masovnim prosvjedom poljoprivrednog sektora iz svih zemalja bloka zakazanim za idući četvrtak u Bruxellesu, kako bi se prosvjedovalo protiv najavljenih rezova za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u sljedećem proračunu nakon 2027. Istog tog četvrtka, osim toga, čelnici država i vlada EU sastaju se na svom tradicionalnom prosinačkom summitu u istoj europskoj prijestolnici, s Ukrajinom i europskim proračunom kao ključnim točkama njihova dnevnog reda. (16. prosinca)