Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Starenje stanovništva najveći je demokratski izazov, osobito za zdravstvene i mirovinske sustave, rekla je povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica u ponedjeljak u NSK.
“Demografski izazovi prisutni su u svim članicama EU-a. Neke se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem, za dio zemalja izazov predstavlja priuštivo stanovanje i perspektiva za mlade. No jedan od najvećih je starenje stanovništva”, rekla je Šuica novinarima na marginama konferencije “Demografske promjene u Europi: Europska komisija ima praktična rješenja!” u NSK u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Iako je pozitivna stvar što ljudi žive dulje i zdravije nego prije, Šuica ističe da to s druge strane predstavlja “izazov za zdravstvene, socijalne i mirovinske sustave” i da će zato biti nužno “uskladiti politike i zakone” s demografskim trendovima.
Dok je broj starijih ljudi u porastu, broj rođene djece je u padu. Europska komisija objavila je u listopadu paket instrumenata o demografiji koji se temelji na većoj potpori roditeljima boljim usklađivanjem obiteljskih težnji i plaćenog rada kao i osnaživanjem mlađih i starijih generacija, što su bile središnje teme nekoliko panela na konferenciji o demografiji u Zagrebu.
“Hrvatska postaje destinacija za velik broj stranih radnika (…) Uzmite u obzir da je u Hrvatskoj 2017. izdano oko 11.000 dozvola, prošle godine 124.000, a ove godine već više od 160.000”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović novinarima u ponedjeljak.
Božinović je rekao da integracija stranih radnika izazov koji muči i starije članice EU-a.
Ministar je upozorio da se strani radnici, ukoliko ne nauče hrvatski jezik ili im se djeca ne obrazuju, “osjećaju izolirano u novoj sredini, a to donosi brojne probleme – ne samo socijalne, već i sigurnosne”. (11. prosinca 2023.)
Otvoren plinski interkonektor Srbija-Bugarska
BEOGRAD/NIŠ – Plinski interkonketor Srbija–Bugarska, infrastrukturni projekt strateški važan za Srbiju i Europsku uniju koji će osiguravati opskrbu plinom iz Azerbajdžana, pušten je u nedjelju u rad.
Interkonektor koji povezuje Srbiju i Bugarsku od Niša do Sofije dug je 170 kilometara, srpska dionica ima 109 kilometara, a kapacitet je 1,8 milijardi kubnih metara plina godišnje, što će osim energetske sigurnosti Srbiji, omogućiti i dodatnu opskrbu zemalja istočne i središnje Europe.
Ukupna vrijednost interkonektora je 85,5 milijuna eura, a izgrađen je uz donaciju Europske unije od 49,6 milijuna eura, dok je Srbija dio plinovoda na svom teritoriju financirala s dodatnih 25 milijuna eura kredita Europske investicijske banke (EIB).
“Povezujemo Bugarsku sa Srbijom, povezujemo Srbiju s Europskom unijom, a u tom smislu ova infrastruktura ima strateški značaj i za Srbiju i za EU”, rekao je šef delegacije EU-a u Srbiji Emanuele Giaufret, koji je zajedno s predsjednicima Srbije, Bugarske i Azerbajdžana simbolično otvorio interkonektor.
Istaknuvši da je Europska unija “snažno podržala ovaj projekt” kako bi se diversificirali izvori opskrbe energijom za Srbiju “i time okončala puna ovisnost o ruskom plinu”, Giaufret je poručio da su Uniji potrebni “pouzdani partneri i pouzdani dobavljači”. (10. prosinca 2023.)
Hrvatskoj 43 milijuna eura za Erasmus+ i Europske snage solidarnosti
ZAGREB – Objavljeni su natječaji za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti za 2024. godinu, a Hrvatskoj su na raspolaganju gotovo 43 milijuna eura, izvijestila je Agencija za mobilnost i programe EU.
Za financiranje u okviru Erasmusa+ projekte mogu prijaviti sva javna i privatna tijela u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta tj. odgojno-obrazovne ustanove, udruge, poduzeća, gradovi, općine i županije te drugi putem nacionalnih agencija za Erasmus+.
U Hrvatskoj je to Agencija za mobilnost i programe EU ili Europska agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA), a sudionici projekata mogu biti pojedinci od vrtićke do odrasle dobi.
Od 2014. do 2023. ugovoreno je 3314 projekata vrijednosti oko 256 milijuna eura što čini gotovo sto postotnu iskorištenost dodijeljenih sredstava Europske unije. Ukupno je u programu sudjelovalo više od 100.000 hrvatskih građana.
Solidarno pomaganje osobama u nepovoljnijem položaju, promicanje tolerancije i ljudskih prava, jačanje digitalnih vještina i rješavanje problema vezanih za okoliš i klimatske promjene samo su dio aktivnosti u okviru programa Europske snage solidarnosti putem kojega je hrvatskim korisnicima u 2024. godini na raspolaganju oko 1,6 milijuna eura.
Program je ove godine obilježio 5. obljetnicu, a do danas je u Hrvatskoj ugovoreno više od 560 projekata vrijednih više od osam milijuna eura.
Europskim snagama solidarnosti mogu se priključiti mladi u dobi od 18 do 30 godina, a aktivnosti mogu provoditi u svojoj ili nekoj drugoj zemlji. Prema podacima Agencije za mobilnost i programe EU, u međunarodne volonterske projekte i lokalne projekte solidarnosti uključilo se više od 4050 mladih iz inozemstva i Hrvatske. (10. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom