Starović:Vjerujem da će 2026. biti dobra godina za eurointegracije Srbije

BEOGRAD – Ministar za europske integracije Nemanja Starović izrazio je uvjerenje da će 2026. biti dobra godina za eurointegracije Srbije i da će se prevladati politički zastoj nastao zbog neotvaranja klastera tri, uz ocjenu da bi najbolje rješenje bilo da se razmotri prijem cijele regije Zapadnog Balkana u članstvo. “Od 1. siječnja počelo je predsjedanje Republike Cipar Vijeću Europske unije. Cipar je nama veoma naklonjena, prijateljska, usudit ću se reći, i bratska zemlja i vjerujem da će dati jedan dodatni ton i impuls, kako bi se taj formalni politički zastoj prevladao”, rekao je Starović u intervjuu za Tanjug.

On je ocijenio da proces europskih integracija Srbije teče na veoma dinamičan način i dodao da Srbija nastavlja raditi svoj posao i da na dnevnoj razini komunicira i surađuje s Europskom komisijom. “Vjerujem da će ova 2026. godina biti veoma dobra godina za Srbiju i kada govorimo o našem privrednom, ekonomskom razvoju, ali i kada govorimo o procesu integracije Srbije u EU”, rekao je Starović. Na pitanje da li postoji politička volja da se riješe unutarnji problemi koji se često spominju kao prepreka za otvaranje klastera 3, Starović je odgovorio da politička volja postoji i da Srbija provodi sve ono što predstavlja njezine obveze ili zadatke u procesu integracije u EU. “Kada govorimo o poglavlju 35, u koji je učitan dijalog Beograda i Prištine, to predstavlja jedan specifičan suspenzivni mehanizam u našem pristupnom procesu, koji nema nijedan drugi kandidat za članstvo u EU. Međutim, mislim da je sazrela svijest među svim ključnim donositeljima odluka da je prištinska strana ta koja je odgovorna za nedostatak napretka u procesu dijaloga, da odgovornost ne leži na Republici Srbiji, da smo bili strana koja je uvijek bila spremna i raspoložena za dijalog”, rekao je Starović. Dodao je da je Beograd u prethodnoj godini načinio neke od važnih koraka u smjeru pacifikacije odnosa s Prištinom, među kojima je i poziv Srbima da sudjeluju na lokalnim i pokrajinskim izborima, te je sad, kako kaže, lopta u dvorištu Prištine.

On je rekao da ćemo naporno raditi kako bismo u zadanim rokovima realizirali sve stavke iz naše reformske agende i dodao da Vlada u ovoj godini nastavlja realizirati nacionalni program za usvajanje pravnih stečevina EU, dodajući da je on veoma ambiciozno postavljen. “Paralelno s tim, realiziramo našu reformsku agendu kojom otključavamo financijske tranše iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Stvaramo preduvjete, gledajući izvan okvira samog klastera 3, za otvaranje klastera broj 2, za otvaranje klastera broj 5, ali i za dostizanje onih nužnih prijelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, što je zapravo neophodno kako bismo stekli priliku da krenemo sa zatvaranjem onih poglavlja koja su u međuvremenu u prethodnim godinama otvorena”, rekao je Starović za Tanjug. Dodao je i da se radi na programima koji Srbiju postupno integriraju u jedinstveno europsko tržište. “Tu mislim na punu operativnu primjenu SEPA mehanizama, jer Srbiji je još u svibnju prošle godine odobren pristup jedinstvenom prostoru plaćanja u eurima i do kraja prve polovice ove godine ćemo imati punu operativnu primjenu. Za nas veoma važan proces je stupanje naše države u zonu bez roaminga EU, kako bi bile konačno ukinute i te veoma visoke tarife za uporabu mobilnog telefona i mobilnog interneta unutar EU za naše građane”, rekao je Starović.

Na pitanje kada Srbija može očekivati isplate prvih tranši iz Plana rasta, ministar je odgovorio da je tijekom 2025. godine država dobila isplatu sredstava predfinanciranja u iznosu od 7 posto, odnosno 111 milijuna eura. “Nisu svi partneri sa Zapadnog Balkana došli od tog trenutka i dobili sredstva financiranja. Isto tako mi smo u tijeku 2025. godine podnijeli dva zahtjeva za isplatu sredstava, dakle za prvu i drugu tranšu. U siječnju ove godine podnosi se zahtjev za isplatu treće tranše i po posljednjim informacijama koje dobivamo iz Europske komisije, inicirane su procedure za isplatu te prve tranše u visini od 68 milijuna eura, što svakako nestrpljivo očekujemo”, rekao je Starović. Za razliku od nekih partnera sa Zapadnog Balkana, dodaje on, Srbiji do sada nije ukinuta nijedna tranša, odnosno nije došlo do umanjenja sredstava koja su joj na raspolaganju zbog eventualnih kašnjenja. Na pitanje da li smatra da će izostanak srpskog predstavnika s posljednjeg samita EU-Zapadni Balkan u Bruxellesu negativno utjecati na ocjenu eurointegracija, Starović je odgovorio da ne misli da će biti negativnih posljedica te vrste. “To je bio nužni potez Srbije, budući da je Vijeće Europske unije s ponovljenim izostankom političkog konsenzusa svih 27 država članica za otvaranje klastera broj 3, poslalo veoma lošu poruku građanima Srbije”, rekao je Statović.

Dodao je da je takva loša politička poruka zahtijevala jedan ozbiljan politički odgovor. “Kad govorimo o toj lošoj poruci, ako vi imate pet godina zaredom preporuku Europske komisije, koja je jedina ovlaštena, koja jedina ima aparat i mehanizme za meritornu procjenu toga da li je Srbija provela sve one neophodne reforme da bi došla do otvaranja klastera 3 i da onda usprkos toj obnovljenoj pozitivnoj preporuci, do otvaranja klastera 3 ne dođe – time se šalje poruka kojom se s jedne strane obeshrabruju svi oni ključni nositelji reformskih procesa u Srbiji, a s druge strane daje se najbolji poklon svim protivnicima ideje integracije Srbije u EU, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu”, kazao je Starović.

Ministar je ocijenio i da je u prošloj godini napravljen važan korak ka podizanju stope usklađenosti s europskom vanjskom politikom i naveo da je to prepoznato i u godišnjem izvješću Europske komisije, koja je identificirala da je Srbija podigla stopu usklađenosti s 51 posto na 63 posto. “Naša je obveza da to činimo na jedan postupan način do onog trenutka, odnosno dana kada postanemo punopravna članica EU, kada dobijemo mjesto za tim stolom, gdje se odluke donose i tada od tog trenutka smo obvezni biti stopostotno usklađeni. To u ovom trenutku nije moguće, iako postoje određena, izražena očekivanja pojedinih država članica, da to već sada bude slučaj”, rekao je Starović. Na pitanje što misli o prijedlogu predsjednika Aleksandra Vučića da se cijeli region Zapadnog Balkana zajedno primi u EU, Starović je odgovorio da je on veoma razuman, racionalan i ostvariv. “Iako ne postoji ta vrsta političke volje u ovom trenutku, da se takva realistična i dobronamjerna inicijativa na ozbiljan način razmotri i prihvati, vjerujem da će vrijeme pokazati, mjeseci možda i godine koje su pred nama, da je to zapravo jedino realno ostvarivo rješenje, bilo da to sagledavamo kroz kut politike ili pak kroz onaj tehnički proceduralni kut”, rekao je Starović. Uzimajući u obzir zahtjevne procedure završnice procesa proširenja EU, dodaje on, najoptimalnije bi bilo da se razmotri grupni prijem čitavog regiona Zapadnog Balkana u članstvo EU i da bi se na taj način izbjeglo stvaranje ili jačanje postojećih granica unutar regije i doprinijelo neophodno potrebnom miru i stabilnosti, a time i napretku.

On je ocijenio i da će prije ili kasnije mnogi doći na pozicije, na kojima je trenutno predsjednik Srbije. Na pitanje da li će biti proširenja EU do kraja mandata predsjednice EK Ursule fon der Lajen, ministar je odgovorio da i u samom Bruxellesu kao i u ključnim prijestolnicama država članica EU traje aktivna debata oko procesa proširenja, odnosno potrebe za restrukturiranjem samog procesa. “Govori se i o nekakvim mogućim drugačijim oblicima članstva s manje prava i manje obveza, s ukidanjem prava veta za nove članice i tako dalje. Ono što je nesporno je da postoji politička volja da do proširenja dođe u narednih nekoliko godina, ali da li će to u praksi biti izvodljivo, mislim da nitko još ne može sa sigurnošću reći”, ocijenio je Starović. (3. siječnja)