Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.LYON – Stranka Možemo u subotu je stopostotnom podrškom službeno primljena u Europsku zelenu stranku, a njezini čelnici pritom su naglasili da zelena tranzicija mora ići u korist većine stanovništva, one koja živi od svog rada.
Europska zelena stranka (EGP) danas broji 49 članica iz gotovo svih država Europe, a njezino vodstvo ovaj se tjedan okupilo u Lyonu kako bi se pripremilo za nadolazeće europske izbore u lipnju, ali i primilo nove članice.
Stranka Možemo primljena je sa stopostotnom podrškom više od 400 delegata te je tako nakon OraH-a postala druga hrvatska stranka u toj europskoj grupaciji koja broji 250 tisuća članova, trenutno je dio vlasti u sedam država te ima niz gradonačelnika u gradovima poput Amsterdama, Budimpešte ili samog Lyona. Na skupu u tom gradu u subotu je u članstvo primljena i Unija demokrata za Litvu.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u Lyonu je rekao kako je njihovo članstvo u EGP-u dokaz da je rad stranke Možemo prepoznat „od svih zelenih stranaka u Europi” te da će ona sada pridonositi zagovaranju zelene tranzicije i na europskoj razini.
Ključno je da ona ne bude nauštrb „malih ljudi, nego na onima koji su najveći potrošači i najveći zagađivači”, rekao je Tomašević. (3. veljače 2024.)
Ilčić očekuje dobar rezultat europskih konzervativaca na izborima
ZAGREB – Konzervativna ideja u Europi raste, a Europski konzervativci i reformisti (ECR) mogli bi imati više od 90 zastupnika u novom sazivu Europskog parlamenta, rekao je hrvatski eurozastupnik Ladislav Ilčić u razgovoru za Hinu.
Europski konzervativci i reformisti (ECR) imali su na početku mandata 62 od 705 zastupnika, sada imaju 67, a na europskim izborima u lipnju trebali bi ostvariti bolje rezultate nego 2019. godine. Prema projekciji Europskog vijeća za međunarodne odnose, europskog think tanka, ECR osvaja 85 mandata. Taj broj mogao bi biti i veći pošto je mađarski premijer Viktor Orban najavio u petak da će se njegova stranka Fidesz, koja je 2021. izašla iz Europske pučke stranke, pridružiti ECR-u nakon izbora.
Ilčić je uvjeren da će ECR imati “preko 90, vjerojatno i preko 100 članova nakon izbora”.
“Tu se ne radi samo o Poljskoj koja će otprilike dati jednaki broj mandata, već i o Italiji koja će sa šest mandata vjerojatno narasti na 25, ali i Švedskoj, Finskoj, kao i Španjolskoj, gdje bi Vox mogao udvostručiti svoj rezultat od prošlih izbora”, rekao je Ilčić.
Dodao je da “konzervativna ideja u Europi raste” i da se pokazala korisnijom za Europsku uniju “od onih koje su promovirale ljevica i prikrivena ljevica koja se naziva desnim centrom”.
Očekuje da će to prepoznati i hrvatski birači. “Mi smo na prošlim europskim izborima, na spektru, uvjetno rečeno desnije od HDZ-a, imali 23 posto glasova, od čega je samo naših 8,5 posto koje su ostvarili Hrvatski suverenisti bilo pretočeno u mandat. Svi ostali, budući da nisu željeli zajednički nastup iako smo im mi nudili i prvo mjesto na listi, na neki su način platili ceh zbog toga i nisu uspjeli prijeći prag, što se nadam da se ovaj put neće dogoditi”, rekao je hrvatski eurozastupnik koji je 2021. preuzeo mandat od Ruže Tomašić. (3. veljače
2024.)
Plenković kritizirao Orbanov pristup
ZAGREB – Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je rekao da to što mađarski kolega Viktor Orban iznuđuje da se europski čelnici trude dobiti njegov pristanak za važne odluke “loša praksa” i da se radi o političkoj kampanji za domaću upotrebu.
“Smatram da je ta praksa koju je on uveo u zadnje vrijeme da se mi svi jako puno trudimo oko toga hoće li on na nešto pristati ili ne, loša”, kazao je Plenković, dodavši da to radi za glasove kod kuće.
“Što on više ‘pruža otpora’ prema tim nekim imaginarnim europskim institucijama i političarima, to je on veći heroj doma i onda dobije više glasova”, rekao je Plenković novinarima u Rijeci.
“Dakle, to je model koji on primijenjuje već godinama. Ako to ne razumijemo, ne možemo shvatiti zašto ovo radi”, dodao je.
Čelnici svih 27 država članica Europske unije postigli su u četvrtak na izvanrednom samitu dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna, čemu se Orban dosad protivio zbog paketa pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura.
Izvanredan samit sazvan samo zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske. Na redovnom samitu sredinom prosinca 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i jedino je je Mađarska bila protiv.
“Ostala je u zraku ta odluka o reviziji sedmogodišnjeg proračuna … Ta se odluka donosi jednoglasno. Mi smo imali dva scenarija, prvi je bio da se njega privoli da da svoju suglasnost, što je on i učinio”, kazao je Plenković, pojasnivši da su najveću ulogu pritom imale zemlje koje najviše uplaćuju u europski proračun, Njemačka, Francuska i Italija. (2. veljače 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.