es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Barcelona – Vrućina je uzrokovala više od 47.000 smrti u Europi 2023. godine, a Grčka, Bugarska, Italija i Španjolska bile su među najviše pogođenim zemljama, prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), centra kojeg podržava Zaklada La Caixa.

Studija, objavljena u ‘Nature Medicine’, temelji se na registrima temperature i smrtnosti iz 823 regije u 35 europskih zemalja, te tvrdi da je 2023. godina bila “najtoplija ikad zabilježena na globalnoj razini i druga u Europi”. 

Studija procjenjuje ukupno 47.690 smrtnih slučajeva uslijed visokih temperatura, od kojih je 47.312 zabilježeno između 29. svibnja i 1. listopada, najtoplijeg razdoblja u godini.

Rezultati identificiraju južne europske zemlje kao “najviše pogođene”, s najvećim stopama smrtnosti povezane s vrućinom: Grčka (393 smrti na milijun stanovnika), Bugarska (229), Italija (209), Španjolska (175), Cipar (167) i Portugal (136).

ISGlobal je proveo sličnu studiju 2022. godine, u kojoj je procijenjeno više od 60.000 smrtnih slučajeva zbog vrućine tijekom ljeta 2022. godine, a izvještaj iz 2023. godine također je imao za cilj procijeniti je li došlo do “smanjenja ranjivosti na vrućinu” u Europi, proces koji upućuje na prilagodbu porastu temperatura.

Istraživači su izračunali da bi, da su temperature zabilježene 2023. godine bile između 2000-2004, procijenjena smrtnost povezana s vrućinom nadmašila 85.000 smrtnih slučajeva, što predstavlja 80% veću ranjivost na vrućinu između 2015-2019.

Istraživačica ISGlobal-a Elisa Gallo objasnila je da ovi podaci pokazuju kako su se odvijali procesi prilagodbe društva visokim temperaturama tijekom ovog stoljeća, “što je drastično smanjilo ranjivost na vrućinu i smrtnost posljednjih ljeta”.

Gallo pripisuje smanjenje ranjivosti na vrućinu “općem socio-ekonomskom napretku, poboljšanjima u individualnom ponašanju i javnozdravstvenim mjerama, poput planova prevencije vrućine provedenih nakon rekordnog ljeta 2003. godine”.

Studija također upozorava da žene i osobe starije od 80 godina predstavljaju populaciju s najvećom ranjivošću na vrućinu, navodeći da je 2023. godine stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila 55% viša kod žena nego kod muškaraca, te 768% viša kod osoba starijih od 80 godina nego kod osoba u dobi od 65 do 79 godina. (12. kolovoza)