go to the original language article
Bruxelles (ANSA) – Na svojoj društvenoj mreži Truth, Donald Trump najavio je carine od 10% počevši od prvog veljače protiv Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Finske – odnosno zemalja koje su se usudile poslati kontingente na Grenland – sve dok “ne bude postignut sporazum o potpunoj i totalnoj kupnji Grenlanda”. Italija nije među zemljama na meti.
Iako je vlada među potpisnicama deklaracije izdane u znak potpore danskom suverenitetu, premijerka Giorgia Meloni pojasnila je iz Tokija da će se Rim kretati isključivo u okviru NATO-a. Američki predsjednik dodatno je zaprijetio da će od 1. lipnja 2026. carine za 8 europskih zemalja “porasti na 25%” ako se ne pronađe sporazum. “Doveli su u igru razinu rizika koja nije održiva”, odbrusio je Trump.
Odmah je uslijedila reakcija vrha EU: “Carine bi ugrozile transatlantske odnose i mogle bi pokrenuti opasnu silaznu spiralu”, upozorili su u zajedničkoj izjavi Antonio Costa i Ursula von der Leyen, uvjeravajući da će “Europa ostati ujedinjena u obrani vlastitog suvereniteta”.
Posebno je snažno nezadovoljstvo u pogođenim zemljama: “Prijetnje su neprihvatljive”, izjavio je Francuz Emmanuel Macron jamčeći “jedinstven i koordiniran odgovor”, kao i Njemačka koja je, “u bliskom kontaktu s europskim partnerima”, najavila “primjerene odgovore u odgovarajućem trenutku”. Mjeru je kao “potpuno pogrešnu” komentirao Britanac Keir Starmer.
Danska je priopćila da je s “iznenađenjem” primila Trumpovu najavu, objašnjavajući da je “svrha veće vojne prisutnosti na Grenlandu, na koju se poziva predsjednik, upravo poboljšanje sigurnosti u Arktiku”, na čemu inzistira tajkun. U ponedjeljak je glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, već imao u planu primiti danskog ministra obrane Troelsa Lunda Poulsena i ministricu vanjskih poslova Grenlanda Vivian Motzfeldt kako bi napravili rezime situacije.
Savez je u velikoj pat-poziciji i mogućnost savezničke sigurnosne operacije u Arktiku – a time i na Grenlandu – po uzoru na ono što se dogodilo u istočnoj Europi, sa Sentinella Est, i na Baltiku, sa Sentinella Baltica, ocjenjuje se kao “prerana”. “Ono što je dosad napisano ide daleko iznad trenutačnog stanja stvari”, navodi izvor s izravnim uvidom u dosje.
Riječ je, naime, o operacijama pojačane sigurnosti koje ne trebaju formalno odobrenje Atlantskog vijeća, budući da su ovlasti već u rukama Vrhovnog zapovjednika (Saceur), američkog generala Alexusa Grynkewicha. Koji je ujedno i zapovjednik američkih vojnika u Europi. Vrlo je malo vjerojatno stoga da će se čovjek kojega je Trump odabrao za vođenje snaga NATO-a okrenuti protiv commander in chief (17. siječnja).