Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Usklađivanje s vrijednostima EU-a, počevši s vladavinom prava i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije zemalja kandidatkinja na njihovu putu prema Uniji, izjavio je u srijedu prvi europski diplomat Josep Borrell.
“Usklađenost s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava, te sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Borrell je zajedno s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyiem predstavio ovogodišnji paket proširenja koji uključuje izvješća o napretku 10 zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
Srbija je jedina koja se nije u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom potlikom EU-a i u izvješću se kaže da ta zemlja nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokoj razini s tom zemljom te da je intenzivirala odnose s Kinom, “što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru”.
Borrell kaže da je članstvo Srbije u EU-u “jedini održivi način za izgradnju dugoročnog prosperiteta”.
“Mi inzistiramo na tome da se Srbija uskladi s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, čiji su važan dio restriktivne mjere protiv Rusije i mislim da će se Srbija prije ili kasnije uskladiti, inače članstvo može doći u pitanje”, rekao je Borrell.
Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora koja ima otvorena sva poglavlja. U lipnju ove godine Komisija je ocijenila da je ta zemlja ispunila privremena mjerila u prvom temeljnom klasteru koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, čime se otvorila mogućnost za početak druge faze u pregovorima, zatvaranja poglavlja.
U ovom trenutku Crna Gora je tehnički spremna za zatvaranje četiri poglavlja.
U izvješću se navodi da se bilateralni odnosi s Crnom Gorom pogoršavaju zbog napetosti koje proizlaze između ostalog iz neriješenih bilateralnih pitanja.
Navodi se da nije bilo pomaka u vezi s neriješenim utvrđivanjem granice između dviju država ili vlasništvom nad brodom “Jadran”te da je usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koja se fokusira na povijesne događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dachauu izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i proglašenje tri crnogorska dužnosnika personama non gratae.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u ožujku otvorila pregovore s EU-m, ali još čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera, Komisija navodi da je postigla opipljive rezultate u upravljaju migracijama, da je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je usvojila zakone o integritetu pravosuđa, pranju novca i sukobu interesa.
Komisija priprema nacrt pregovaračkog okvira, ključnog dokumenta na temelju kojeg se vode pregovori, što je glavni preduvjet za početak konkretnih pregovora. (30. listopada 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.