Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Skupina država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, zatražila je od Europske komisije da za predstojeći izvanredni sastanak ministara energetike pripremi prijedlog o postavljanju gornje granice na veleprodajnu cijenu plina.
“Ograničenje cijene, što od početka traži sve veći broj država članica, jedna je od mjera koja će pomoći svakoj državi članici u ublažavanju inflatornog pritiska, upravljanju očekivanjima i koja će pružiti okvir u slučaju potencijalnih poremećaja u opskrbi te ograničiti ekstra profite u sektoru”, kaže se u pismu koje je zasad potpisalo 12 ministara energetike i poslalo povjerenici za energiju Kadri Simpson.
U pismu, u koje je Hina imala uvid, kaže se da energetska kriza “uzrokuje neodrživi inflatorni pritisak koji teško pogađa kućanstva i poduzeća”.
Osim Hrvatske, pismo su potpisali Belgija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska. U međuvremenu je još tri zemlje odlučilo potpisati, ali je EK odbila izići s takvim prijedlogom.
Veleprodajne cijena po kojima EU kupuje prirodni plin višestruko je veća od onih u Sjedinjenim Državama i u Aziji.
Dio zemalja koje su skeptične prema plafoniranju cijena prirodnog plina pribojavaju se da bi to moglo dovesti do toga da izvoznici ukapljeni plin prodaju negdje drugdje, što bi dodatno pogoršalo situaciju s s opskrbom plinom.
Potpisnici pisma ističu da se bi se ograničenje cijena “trebalo primijeniti na sve veleprodajne transakcije prirodnog plina, a ne samo na uvoz iz pojedinih jurisdikcija”.
“To se može osmisliti na način da se osigura sigurnost opskrbe i slobodan protok plina unutar Europe, uz istovremeno postizanje našeg zajedničkog cilja smanjenja potražnje za plinom”, kaže se u pismu.
Ministri energetike država članica Europske unije sastat će se u petak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na kojem će se pokušati dogovoriti o prijedlogu uredbe o hitnoj intervenciji za ublažavanje visokih cijena energije. (27. rujna 2022.)
NVO-i u Hrvatskoj traže da se omogući zaštita Rusima koji bježe od rata
ZAGREB – Šest nevladinih organizacija uputilo je u utorak apel hrvatskoj Vladi u kojem traže da, osim ukrajinskim izbjeglicama, omogući azil i zaštitu ruskim dezerterima koji bježe iz zemlje nakon odluke o mobilizaciji oko tristo tisuća rezervista.
“Od Vlade tražimo da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske” stoji u apelu kojeg potpisuju Antifašistička liga RH, DOCUMENTA – centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, I. gimnazija Zagreb te Žene u crnom.
Potpisnici ističu da je završetak rata u Ukrajini svima u interesu, no prije toga potrebno je zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji, koji prosvjeduju još od napada 2014.godine, riskirajući pritom slobodu i vlastite živote.
“Članice EU imaju obavezu pružiti međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu”, tvrde nevladine organizacije.
Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno više od 1.500 ljudi, navode nevladine udruge, a mnogi su od njih poslani izravno na ukrajinska ratišta. (27. rujna 2022.)
Veliki potencijal u hrvatsko-makedonskoj gospodarskoj suradnji
ZAGREB – Mogućnosti jačanja gospodarske suradnje Hrvatske i Sjeverne Makedonije su brojne, posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, energetici, prometu, turizmu i infrastrukturi, istaknuto je u ponedjeljak na hrvatsko -makedonskom gospodarskom forumu.
Predsjednik HGK Luka Burilović je na forumu “Pogled u budućnost u izazovnim vremenima: Produbljivanje makedonsko-hrvatskog gospodarskog partnerstva i suradnje” u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), rekao kako su gospodarski odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, ali puno je prostora i potencijala za jačanje gospodarske suradnje.
Uz poljoprivredu, prehrambenu i farmaceutsku industriji, suradnju je, kako je naveo, moguće ojačati u nizu sektora – energetici, prometu, turizmu itd.
Najnovije brojke o robnoj razmjeni, kazao je Burilović, su motivirajuće. Robna razmjena je u 2021. iznosila 250 milijuna eura, što je dobro, no s obzirom na potencijal nedovoljno, istaknuo je.
Naveo je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju rast robne razmjene za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je, kaže, motivirajuće i treba nastaviti u tom smjeru.
Burilović je također rekao kako hrvatske tvrtke i komora žele biti istinski partner gospodarstvenicima u Sjevernoj Makedoniji na njihovom putu ulaska u EU.
I potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je poručio kako će Hrvatska pomoći Sjevernoj Makedoniji na njenom putu ulaska u EU.
Kao područja jačanje gospodarske suradnje izdvojio je promet, infrastrukturne projekte, energetiku, turizam, farmaceutiku.
Ovaj forum, kako je kazao, je prilika da se razmijene iskustva, dogovore novi poslovi te ojača robna razmjena.
Ohrabruje podatak da je robna razmjena u prvih šest mjeseci porasla 30 posto i vjeruje, kako je kazao, da će forum rezultirati njezinom jačanju.
I potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije zadužen za gospodarstvo, koordinaciju gospodarskih sektora i investicije Fatmir Bytyqi također je kazao kako su brojni potencijali za jačanje gospodarskih odnosa dviju zemalja posebice u području energetike.
U sklopu Foruma potpisani su Memorandumi o suradnji između HGK i partnerskih gospodarskih komora Sjeverne Makedonije. (26. rujna 2022.)