Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska vlada objavila je u četvrtak paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.
“Ovo je snažan, pravedan i sveobuhvatan program, težak skoro 21 milijardu kuna, kojim se osigurava osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva”, izjavio je premijer Andrej Plenković.
Kućanstva će, prema vladinom paketu, od 1. listopada ove do 31. ožujka, za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.
Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 eura po kilovatsatu, a iznad iznad te potrošnje 1,76 eura.
Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gigavata, a plaćat će 250 eura po megavarsatu u idućih šest mjeseci.
Cijene plina do 1. travnja 2023. ograničene su za kućanstva.
Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.
Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na drva, ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.
Ograničavaju se cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, a najveća trgovačka marža na te proizvode ograničava se na pet posto.
Paket uključuje i smanjenje davanja na pojedine vrste prihoda i jednokratne isplate pomoći najugroženijima.
Premijer Plenković je rekao da će paket zaštititi građane, javni i vladin sektor te gospodarstvo i “omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu”.
Najavio je da će vlada predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit.
“To je načelo pravednosti. Nije vrijeme prekomjerne dobiti, moralo je sada neprihvatljiva”, rekao je.
Povećanje neoporezivih primitaka, isplate umirovljenicima. (8. rujna 2022.)
Erdogan se slaže s Putinom oko ukrajinskog žita
ZAGREB – Turski predsjednik Tayyip Erdogan složio se u četvrtak u Zagrebu s tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina da se žito iz Ukrajine isporučuje bogatim, umjesto siromašnim zemljama.
Putin je u srijedu rekao da žitarice koje se izvoze prema sporazumu potpisanom uz posredništvo Turske i UN-a ne stižu do najsiromašnijih zemalja što je pravi cilj tog ugovora.
“Putin je u pravu, žitarice idu u bogate, a ne u siromašne zemlje, a cilj nam je bio da osigura isporuka žita siromašnima”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare tijekom posjeta Zagrebu.
“Rusija, dok traju sankcije protiv nje, ne želi da se žitarice isporučuju zemljama koje je sankcioniraju. To smeta Putinu”, dodao je.
Kako bi do siromašnih zemalja stigle dovoljne količine, turski predsjednik smatra da što prije treba krenuti i s isporukama žita iz Rusije.
Najavio je da će o tome razgovarati s Putinom na regionalnom samitu u uzbekistanskom gradu Samarkandu krajem rujna.
Putin tvrdi da je prevaren
Na gospodarskom forumu u Vladivostoku Putin je u srijedu rekao da su Rusija i zemlje u razvoju “prevarene” u sporazumu o izvozu ukrajinskog žita i obećao je da će popraviti uvjete tog ugovora kako bi ograničio broj zemalja koje mogu primiti te isporuke. (8. rujna 2022.)
Eurobarometar: najveća zabrinutost zbog inflacije, stabilna potpora euru
BRUXELLES – Hrvate kao i ostale građane EU-a najviše brine rast cijena i troškova života, a potpora euru u Hrvatskoj ostaje na istoj razini od 52 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u utorak.
Istraživanje standardnog ljetnog Eurobarometra provedeno je u razdoblju od 17. lipnja do 17. srpnja 2022. U intervjuima je sudjelovalo 26 468 građana EU-a iz 27 država članica.
Na upit koja su dva najvažnija pitanja s kojima se suočava EU i vaša zemlja, građani EU-a na prvo mjesto stavljaju rast cijena, inflacije i troškova života. Taj problem na razini EU-a istaknulo je 54 posto posto anketiranih, a u Hrvatskoj preko 65 posto.
Drugi problem koji najviše zabrinjava građane je opskrba energijom. Hrvatska je tu ispod europskog prosjeka, 14 posto u odnosu na 22 posto na razini EU-a.
Na trećem mjestu za hrvatske građane je gospodarska situacija, a u EU27 međunarodna situacija.
Nešto manje od polovice anketiranih, 49 posto, pokazuje povjerenje u EU-u, dok je u Hrvatskoj nešto niži postotak – 42 posto.
Samo 20 posto anketiranih u Hrvatskoj ima povjerenje u vladu, dok u EU27 njih 34 posto ima povjerenje u svoje nacionalne vlade. U odnosu na zimski Eurobarometar, broj onih koji nisu skloni imati povjerenje u vladu u Hrvatskoj porastao je za 4 posto, a broj onih koji su skloni imati povjerenje pao je za 6 posto.
Samo 20 posto anketiranih u Hrvatskoj smatra da je ekonomska situacij dobra, a njih 79 posto da je loša. U EU su nešto optimističniji, 34 posto ih smatra gospodarsku situaciju u njihovoj zemlji dobrom, a 64 posto lošom.
Život u Europskoj uniji pozitivnim ocjenjuje 47 posto anketiranih u EU27, a u Hrvatskoj 41 posto.
Za ekonomsku i monetarnu uniju s jedinstvenom valutom euru izjasnilo se 72 posto anketiranih u EU27, a u 52 posto. U odnosu na zimski Eurobarometar na razini EU-a porasla je potpora euru za 3 posto, a broj onih koji su protiv smanjio se za 2 posto. U Hrvatskoj je potpora euru ostala na istoj razini, 52 posto, ali se za 4 posto smanjio broj onih koji su protiv s 44 na 40 posto.
Više od polovice građana, u EU 57 posto, u Hrvatskoj 60 posto zadovoljno je europskim odgovorom na rusku invaziju na Ukrajinu. (6. rujna 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.