Von der Leyen: Europa se mora ponovno naoružati kako bi do 2030. imala ‘pouzdani odvraćajući’ mehanizam

Europa se mora hitno i brzo ponovno naoružati kako bi imala “pouzdan odvraćajući” mehanizam do 2030. godine, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U svom govoru u Kopenhagenu, Predsjednica Komisije je iznijela četiri osnovna prioriteta dugo očekivane Bijele knjige o europskoj obrani koju će Komisija predstaviti i potrebu za ponovnim naoružanjem Europe do 2030. godine – plan koji Komisija naziva “Pripravnost 2030” (Readiness 2030). “Do 2030. godine, Europa mora imati snažan europski obrambeni stav. ‘Pripravnost 2030’ znači da se ponovno naoružamo i razvijamo naše kapacitete kako bismo imali pouzdano odvraćanje”, izjavila je von der Leyen.

Prvi prioritet – koji je ujedno i najvažniji – je povećanje obrambene potrošnje. “Obrambena potrošnja država članica povećala se za više od 31% od 2021. godine. To je dobro – ali nedovoljno, jer je znatno niže od sličnih izdataka SAD-a, Rusije i Kine”, rekla je von der Leyen. Komisija je prije dva tjedna predstavila plan za mobilizaciju ulaganja u iznosu od 800 milijardi eura u europsku obranu. To uključuje novi instrument – nazvan “SAFE” – koji može brzo pružiti državama članicama zajmove od 150 milijardi eura za ulaganja u obranu. Istovremeno, Komisija predlaže aktiviranje tzv. “Nacionalne klauzule o bijegu” kako bi državama članicama omogućila veću fleksibilnost da troše više na obranu bez kršenja fiskalnih pravila koja ograničuju deficit na 3% BDP-a. Ovo ima potencijal mobilizirati dodatnu obrambenu potrošnju do 1,5% BDP-a, ili približno 650 milijardi eura u naredne četiri godine. Istodobno, Komisija radi na prikupljanju privatnog financiranja – bilo od EIB-a ili s tržišta kapitala.

Drugi prioritet je “kupovati više europski”. Prema von der Leyen, “moramo zatvoriti naše kapacitete s europskim pristupom” do 2030. godine, a to znači “opsežnu, paneuropsku suradnju” kako bi se riješili nedostaci u prioritetnim područjima poput vojne mobilnosti, ulaganja u zračnu obranu i proturaketnu obranu, artiljerijska sustave, streljivo i rakete, dronove, korištenje vojne umjetne inteligencije ili kvantnih računala. “Troškovi i složenost projekata velikih razmjera daleko nadmašuju sposobnosti bilo koje države članice”, rekla je Predsjednica Komisije, stoga je naglasila da bi se zajedničke nabave trebale ojačati.

Treći i “najstrateškiji” prioritet za europsku obranu je Ukrajina. Kako je izjavila Predsjednica Komisije, “moramo Ukrajinu učiniti dovoljno snažnom – poput ‘čeličnog ježa’ – kako bi bila teško probavljiva za potencijalnog osvajača”. EU je već uložila oko 50 milijardi eura u vojnu potporu i obučila više od 73.000 ukrajinskih vojnika, dok snažno ostaje potpora ukrajinskoj potencijalnoj prijavi za članstvo u EU. Von der Leyen je također najavila da će se uspostaviti zajednička Radna grupa s Ukrajinom koja će koordinirati vojnu potporu EU i država članica.

Četvrti prioritet odnosi se na jačanje industrijske baze europske obrane. Danas većina obrambenih ulaganja ide izvan Europe i taj trend se mora promijeniti, počevši od ulaganja u Europi, rekla je von der Leyen. Međutim, priznala je da industrijska baza obrane Europe i dalje ima strukturne slabosti: još uvijek nije u stanju proizvoditi obrambene sustave i opremu u količinama i brzinom kakvi su potrebna državama članicama i ostaje previše fragmentirana s dominantnim nacionalnim čimbenicima koji opskrbljuju domaća tržišta. Prema Komisiji, tvrtke trebaju stabilan protok višegodišnjih narudžbi kako bi usmjerile svoja ulaganja. U tu svrhu, “uspostavit ćemo europski vojni mehanizam prodaje”, rekla je von der Leyen.

Na kraju, Predsjednica Komisije izjavila je da “smo u potpunosti predani suradnji s NATO-om i Sjedinjenim Državama. Naša sigurnost je nedjeljiva. Zbog toga radimo na otvaranju novih puteva za sigurnost s Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim partnerima u Europi, u našem susjedstvu ili unutar G7. Od Kanade do Norveške. I to čak i do Indije i drugih dijelova Azije”. (18/3/2025)