Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES/BRATISLAVA- Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u srijedu u Bratislavi novu inicijativu za zapadni Balkan čiji je cilj da te zemlje već danas osjete koristi koje sa sobom nosi članstvo u EU-u.
“Želimo već danas osigurati neke od koristi članstva EU-a narodima zapadnog Balkana”, rekla je von der Leyen u svom govoru na Međunarodnom sigurnosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi.
Riječ je o planu za gospodarski rast koji se temelji na četiri stupa. Prvi je približiti zapadni Balkan jedinstvenom europskom tržištu, drugi stup je produbiti gospodarsku integraciju unutar regije, treći je ubrzanje reformi i četvrti povećanje pretpristupne pomoći.
“Mi ne tražimo od naših partnera da samo oni naprave korake prema nama, nego i mi činimo veliki korak prema njima. Zajednički nam je cilj ubrzati njihov put prema EU-u i zbog toga približavamo našu Uniju zapadnom Balkanu”, rekla je von der Leyen.
Govoreći o prvom stupu novog pristupa prema zapadnom Balkanu, von der Leyen kaže da je u svim zemljama koje su se u posljednja dva desetljeća pridružile EU-u, pristup jedinstvenom tržištu bio glavni pokretač gospodarskog rasta.
“Međutim, zemlje koje su već sada na dobrom putu prema EU trebale bi također imati koristi od jedinstvenog tržišta”, kaže von der Leyen navodeći kao primjere pristupanje jedinstvenom digitalnom tržištu u područjima poput e-trgovine ili kibernetičke sigurnosti .
“Želim da naše jedinstveno tržište bude pokretač promjene ne samo u zemljama koje su se već pridružile našoj obitelji, nego i u onima koje su još na putu”, rekla je predsjednica Komisije.
Približavanje jedinstvenom tržištu treba ići ruku pod ruku sa zajedničkim regionalnim tržištem, koje je ključno za oslobađanje ekonomskog potencijala regije. (31. svibnja 2023.
Plenković: Samit EPC-a nije protiv Rusije, nego podrška Moldaviji
ZAGREB – Poruka skupa Europske političke zajednice u Moldaviji nije konfrontacija Rusiji, nego podrška Kišinjevu, rekao je premijer Andrej Plenković koji sudjeluje na sastanku u toj bivšoj sovjetskoj republici suočenoj s pritiskom Moskve.
Drugi sastanak Europske političke zajednice, formata koji okuplja 27 država članica Europske unije i 20 europskih država, bez Bjelorusije i Rusije, održava se u Moldaviji nakon prošlogodišnjeg susreta u Pragu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dan ranije je rekla da ta zemlja „usprkos svim pritiscima“ brzo i kvalitetno napreduje prema članstvu u Europskoj uniji.
Skup se održava na desetak kilometara od moldavske odmetnute regije Pridnjestrovlja gdje su raspoređeni takozvani ruski „mirotvorci“.
Moldavija je „neovisna država koja ima svoju vlast, svoje demokratske izabrane institucije i svoj smjer“, rekao je hrvatski premijer na početku skupa, kazavši da je riječ o vjerojatno najvećem međunarodnom skupu dosad u toj zemlji s 2,5 milijuna stanovnika.
Plenković je rekao da je skup „važna politička poruka, no da nije upućena kao poruka konfrontacije, nego kao poruka suradnje i uključenosti“ s Moldavijom.
Ako Rusija svaki skup koji se održava u njezinom bližem susjedstvu „doživljava kao neku prijetnju, onda je to veliki problem“, rekao je Plenković, naglasivši da je „iz tog osjećaja i te posture“ i došlo do današnje situacije. (1. lipnja 2023.)
Studija EU: Većina starijih od 50 u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje
ZAGREB – Za razliku od drugih zemalja EU-a, većina starijih od 50 u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje, dobre socijalne veze i ekonomsku situaciju u skladu s općom, a povećanje njihovog životnog standarda moguće je ostvariti kroz bolju dugotrajnu zdravstvenu skrb i mirovine.
Pokazuju to rezultati predstavljeni u četvrtak u sklopu završne konferencije “SHARE – istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi”, istraživanja u kojem sudjeluje 28 europskih zemalja.
Ovo je jedinstven projekt unutar Europske komisije kojim se želi trend sve starijeg stanovništva u Europi razmotriti kroz sve strateške dokumente, zakonske okvire i akcijske planove.
“Ta znanstvena podloga bit će nam korisna za promišljanje o svim našim budućim aktivnostima”, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić u četvrtak.
Ministar je pri tome podsjetio kako Vlada želi osnažiti aktivno starenje u Hrvatskoj, osnažiti mirovinski stup i u kontinuitetu raditi na adekvatnosti mirovinskog sustava i mirovinskih primanja.
Voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, naveo je kako je glavni cilj projekta razumjeti kako će proces demografskog starenja utjecati na socijalne, mirovinske i zdravstvene politike te kako ćemo se mi kao društvo nositi s tim izazovima u budućnosti.
“Jasno uočavamo razlike između postsocijalističkih zemalja, odnosno novih članica EU i starih članica u pogledu organizacije i pružanja dugotrajne zdravstvene skrbi. Tu vidimo da se naši sustavi tek polako razvijaju, dok su u nekim članicama jako dobro razvijeni sustavi pružanja skrbi starijim i nemoćnim osobama”, rekao je Smolić. (1. lipnja 2023.)
EP: Srbija među zemljama koje masovno ulažu u lobiranje u Bruxellesu
BRUXELLES – Posebni odbor Europskog parlamenta za vanjsko upletanje izglasao je u četvrtak nacrt izvješća u kojem se kaže da su Katar, Maroko, Kina, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Srbija i Turska investirali velika sredstva u lobiranje u Bruxellesu te da strano upletanje ne smije ostati bez posljedica za te zemlje.
“Zemlje poput Katara, Maroka, ali i Kine, Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Srbije i Turske uložile su velika sredstva u lobiranju u Bruxellesu”, kaže se u nacrtu koje je odbor izglasao u četvrtak s 25 glasova za, jednim protiv i pet suzdržanih.
Amandman u kojem se spominju te zemlje usvojen je na prijedlog troje zastupnika iz zastupničkog kluba Progresivna alijansa socijalista i demokrata, Andreasa Schiedera (Austrija), Mercedes Bresso (Italija) i Tonina Picule (Hrvatska).
U izglasanom nacrtu izvješće kaže se da “strano upletanje ne smije ostati bez posljedica za dotične zemlje” i da svaki zakonodavni ili nezakonodavni prijedlog o suradnji s vlastima tih država, uključujući financiranje EU, treba suspendirati, a sačuvati sredstva za organizacije civilnog društva i neovisne medije, kao i humanitarnu pomoć.
Nakon izglasavanja na odboru, o nacrtu izvješće glasat će i svi zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u srpnju.
“Nakon šoka od Katargatea i u vrijeme kada Rusija, Kina i druge zemlje pokušavaju prodrijeti u parlament kako bi utjecale na nas, posebni odbor za vanjsko upletanje upravo je usvojio snažne prijedloge za nametanje veće transparentnosti u Parlamentu i osiguranje bolje zaštite našeg rada od neprijatelja europske demokracije”, rekla je jedna od dvoje izvjestitelja za ovo izvješće, francuska liberalna zastupnica Nathalie Loiseau. Drugi izvjestitelj, slovački zastupnik iz Europske pučke stranke Vladimir Bilčik, rekao je da Parlament mora ostati otvorena institucija i istodobno se braniti od korupcije i stranog upletanja. (1. lipnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.