Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Europski parlament u utorak je dao konačno odobrenje za obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se za 12 godina više neće moći prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Novi standardi CO2 emisija za automobile i kombije dio su zakonskog paketa “Spremni za 55”, a podržani su s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.
“Ovom uredbom potiče se proizvodnja vozila s nultim i niskim emisijama (…) Ti ciljevi pružaju jasnoću automobilskoj industriji i potiču proizvođače automobila na inovacije i ulaganja. Potrošačima će kupnja i korištenje vozila s nultim emisijama biti pristupačniji, a brže će se razviti i tržište rabljenih vozila. Tako će održivi prijevoz postati dostupan svima”, rekao je izvjestitelj iz kluba liberala Jan Huitema (Renew).
Za 12 godina više se neće moći prodavati novi dizelaši i benzinci, već isključivo nova vozila s nultom stopom štetnih emisija. Prijelazni ciljevi smanjenja štetnih emisija za 2030. su 55 posto za automobile i 50 posto za laka gospodarska vozila.
U praksi to znači da novi automobili i kombiji na tržištu više neće smjeti ispuštati CO2, ali sa cesta neće nestati automobili s motorima na unutarnje izgaranje.
Građani će i nakon 2035. godine moći još voziti svoje postojeće automobile s motorima na unutarnje izgaranje pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel. (14. veljače 2023.)
Dvije tužbe Sudu EU-a protiv Hrvatske
BRUXELLES – Europska komisija uputila je u srijedu Sudu EU-a dvije tužbe protiv Hrvatske, jednu zbog neprenošenja direktive o energiji iz obnovljivih izvora, a drugom je ponovno poslana na sud jer nije ispunila raniju sudsku presudu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.
Komisija je u srijedu, u okviru paketa povreda prava EU-a za ovaj mjesec, uputila Sudu Europske unije predmete protiv Hrvatske, Mađarske i Portugala sa zahtjevom za izricanje financijskih sankcija zbog neprenošenja Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora u nacionalno zakonodavstvo.
Komisija tako poduzima pravne korake kako bi osigurala razvoj energije iz obnovljivih izvora u cijeloj EU i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, energetske ovisnosti i visokih cijena.
Države članice bile su obvezne prenijeti tu direktivu do 30. lipnja 2021., ali Hrvatska, Mađarska i Portugal dosad nisu propisno izvijestili o konkretnom prenošenju svih odredbi Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Komisija je u srijedu odlučila ponovno uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda od 2. svibnja 2019. U toj presudi Sud je utvrdio da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.
Oko 140.000 tona ostataka od obrade feromangana i silikomangana od 2010. je odloženo izravno na tom nezakonitom odlagalištu otpada, manje od 50 metara od kuća.
Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Sud je nadalje utvrdio da se s otpadom mora gospodariti na način da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu.
Hrvatska je bila obvezna poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanama Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada.
Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište u Biljanama Donjim zatvorilo i saniralo što je prije moguće.
Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena. (15. veljače 2023.)
EP poziva EU da ratificira Istanbulsku konvenciju
STRASBOURG – Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su u srijedu u rezoluciji Europsku uniju ratificira Istanbulsku konvenciju, kao i šest država članica koje to još nisu učinile.
Sve države članice potpisale su Istanbulsku konvenciju 2017. godine, ali je Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka nisu još ratificirale.
“Danas smo u Parlamentu ponovno pozvali na EU ratifikaciju Konvencije, ali smo uputili i zahtjev prema preostalih šest država članica koje nisu ratificirale. Tražimo od Vijeća da se odupre pritiscima spomenute manjine i da dovede proces ratifikacije ovog iznimno važnog dokumenta do kraja, bez odgode”, rekao je Hini hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić.
“Države članice koje odbijaju to učiniti i podržati su dobro poznate po svojim problematičnim stavovima vezanima uz ovu temu, ali nedopustivo je da se opstruira dokument koji može i treba zaštititi milijune žrtava i prevenirati nasilje”, dodao je.
Hrvatska je 2018. godine ratificirala prvi pravno obvezujući dokument za zaštitu žena od nasilja, ali Matić kaže da je najveći izazov u provedbi istog “nedostatak političke volje kod vladajućih”.
Kao konkretne probleme istaknuo je poteškoće u procesuiranju takvih djela i preniske kazne za počinitelje. “Zastrašujuća je i činjenica da su žrtve višestruko izložene nasilju – prvo od počinitelja, a onda nerijetko i od sustava”, dodao je Matić.
Turska ju je prva ratificirala, ali se i prva iz nje povukla 2021. godine. U rezoluciji se ističe da je to “opasan presedan za ostale države”. (15. veljače 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.