Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatska će zbog brzog oporavka od posljedica koronakrize dobiti manje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) prema ažuriranom ključu za dodjelu bespovratnih sredstava državama članicama koji je Europska komisija objavila u četvrtak.
Komisija je objavila tablicu prema kojoj će Hrvatska iz RRF-a dobiti nešto preko 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava dok je ranije bilo predviđeno 6,3 milijarde eura. Ključ za dodjelu 70 posto nacionalne alokacije bespovratnih sredstava temeljio se na broju stanovnika, BDP-u po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a i prosječnoj stopi nezaposlenosti u razdoblju 2015.-2019. u odnosu na prosjek Unije. Za preostalih 30 posto u obzir se uzima realni pad BDP-a u koroni 2020. godine te ukupno kretanje gospodarske aktivnosti u razdoblju 2020.-2021.
Prema novom ključu u obzir je uzeta razlika između procjene rasta BDP-a u jesenskoj ekonomskoj prognozi za 2020., koja je u vrijeme donošenja Uredbe bila najnovija dostupna ekonomska prognoza, i ažuriranih podataka na temelju stvarnog kretanja BDP-a u razdoblju 2020-2021. To je rezultiralo time da će zemlje koje su se oporavile brže nego što se to očekivalo prema jesenskim ekonomskim prognozama za 2020. dobiti nešto manje, a one sa sporijim oporavkom nešto više sredstava.
Prema privremenim podacima za Hrvatsku koje je objavio Eurostat, hrvatsko gospodarstvo je 2020. palo za 8,1 posto, ali se brzo oporavilo i 2021. zabilježilo rast BDP-a 10,2 posto, što znači da je već prošle godine gospodarstvo premašilo razinu od prije koronakrize, dok je Komisija očekivala da će se to dogoditi tek 2022. U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 5. studenoga 2020., koje su služile kao podloga za prvi izračun nacionalnih alokacija, Komisija je procjenjivala da će hrvatsko gospodarstvo u toj godini pasti 9,6 posto, da će 2021. zabilježiti rast od 5,7 posto, a 2022. rast od 3,7 posto. (1.srpnja 2022.)
HRVATSKA USUGLASILA DOKUMENTE ZA KORIŠTENJE FONDOVA U RAZDOBLJU 2021-2027
ZAGREB – Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izjavila je u utorak u Bruxellesu da su programski dokumenti za financijsko razdoblje 2021.- 2027. usuglašeni s tijelima Europske komisije, čime je Hrvatska završila svoj proces programiranja.
Kako je priopćeno iz Ministarstva, Tramišak je razgovarala u utorak s povjerenicom Europske komisije Elisom Ferreirom o programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2021.-2027., Programu konkurentnosti i kohezije i Integriranom teritorijalnom programu te Partnerskom sporazumu. Nakon sastanka ocijenila je da je odrađen važan sastanak, koji se dogodio u ključnom trenutku finalizacije procesa programiranja za razdoblje 2021.-2027.
“Nakon dugotrajnog procesa na nacionalnoj razini, uključenosti svih relevantnih dionika, od lokalne do regionalne i nacionalne razine i resornih ministarstava, naši programi su sada usuglašeni sa tijelima Europske komisije. Ovih dana predat ćemo naš Partnerski sporazum i naše regionalne programe, dakle i Program konkurentnosti i kohezije i Integrirani teritorijalni program”, rekla je Tramišak.
Naglasila je kako su zaključili najvažnija politička pitanja.
„Nema više otvorenih, neriješenih odgovora prema Europskoj komisiji i vrlo pozitivno možemo reći da je Hrvatska završila svoj proces programiranja“,
kazala je ministrica.
Po njezinim riječima, novi programi nude nove prilike za korištenje sredstava iz kohezijske politike, više od 9 milijardi eura Hrvatskoj je na raspolaganju u novom sedmogodišnjem razdoblju, stavljeni su prioriteti i usmjeravanje Hrvatske u pametno i zeleno, odnosno digitalno doba, kvalitetnija prometna povezanost, istaknuta socijalna prava gdje se uspjelo najviše elemenata posložiti po pitanju i razvoja u vidu jačanja sustava obrazovanja i znanosti i zadržati ulaganja i u škole i vrtiće. (28. lipnja 2022.)
PICULA: ZEMLJE POPUT MAĐARSKE RAZVODNJAVAJU EUROPSKE VRIJEDNOSTI
SARAJEVO – Države poput Mađarske opasnost su za Europsku uniju jer im je cilj “razvodniti” njene vrijednosti a pritom izvući za sebe što veću financijsku korist, upozorio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je nedavno imenovan za posebnog izvjestitelja Europskog parlamenta za strategiju proširenja Unije.
U razgovoru koji je u petak objavljen na mrežnim stranicama sarajevskog “Dnevnog avaza” Picula je pojasnio kako će u izvještaju kojega priprema u novoj ulozi sumirati nove ideje, pozitivne posljedice proširenja EU u prošlosti, ali i kazati zašto je politika proširenja u posljednjih deset godina zaustavljena.
Te će preporuke, kako je najavio, poslužiti kao svojevrsni smjerokaz i drugim institucijama, odnosno Europskom vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS), kako bi uvažili nove okolnosti i politiku proširenja stavili u nove formate. Izričit je u ocjeni kako EU mora ostati “otvoreni projekt” te tvrdi kako je rat u Ukrajini zapravo revitalizirao politiku proširenja Unije koja je prije toga bila zanemarivana.
Komentirajući odnos Unije prema BiH, koja zbog zastoja u provedbi očekivanih reformi još čeka status kandidata za članstvo u EU, Picula je kazao kako većina država-članica EU tu zemlju smatra nedovoljno funkcionalnom te nestabilnom, uz procjenu da ona nema kapaciteta za usvajanje standarda i reformi koje bi je učinili vjerodostojnim kandidatom. Oni koji verbalno podupiru potrebu da BiH što prije postane kandidatkinjom, sugerira Picula aludirajući na Mađarsku, to čine iz nekih svojih sebičnih i problematičnih razloga pa Hrvatska ne bi trebala slijediti takvu politiku niti bi trebala podržavati samo određene političke opcije u BiH. (1. srpnja 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.