go to the original language article
Države članice EU-a dogovorile su u petak, na temelju teksta koji je pripremilo poljsko predsjedništvo, zajednički stav o propisima koji se odnose na primjenu novih genomskih tehnika (NGT) u uzgoju biljaka. Pregovori s Europskim parlamentom o ovom pitanju mogli bi započeti krajem travnja.
U petak su veleposlanici država članica pri EU, pod vodstvom poljskog predsjedništva, završili pregovore o novim regulacijama NGT-a koji su trajali više od godinu i pol i vodili ih tri prethodna predsjedništva, španjolsko, belgijsko i mađarsko.
Cilj je bio izuzeti biljke stvorene korištenjem određenih NGT tehnika iz restriktivnih propisa koji se odnose na genetski modificiranu hranu, tzv. GMO, kojima su do sada podlijegale. To nije imalo opravdanja, jer – kako uvjeravaju zakonodavci EU-a – razlike između NGT-a i GMO-a su prevelike da bi se tehnike regulirale na isti način. U slučaju GMO-a dolazi do križanja vrsta, a u biljke se uvode cijeli “paketi” stranih gena iako genomike tehnike omogućuju tako precizne modifikacije da bi do njih moglo doći u prirodi. Nove regulacije omogućuju povećanje otpornosti uzgajanih biljaka na klimatske promjene, kao što su suše ili poplave, te smanjenje uporabe pesticida i umjetnih gnojiva.
Predložena legislativa dijeli biljke NGT-a u dvije kategorije, koje će podlijegati različitim regulacijama. Prva je NGT1, odnosno biljke podvrgnute tako sitnim modifikacijama da je one također moguće postići konvencionalnim metodama, a nove genomske tehnike jednostavno ubrzavaju taj proces. Druga skupina je NGT2, odnosno biljke kod kojih je došlo do više od 20 modifikacija, a takav učinak u prirodi bio bi prilično teško ostvariti.
Prva skupina bit će izuzeta iz GMO propisa, dok će druga i dalje podlijegati restrikcijama, a uzgajivači će biti obvezni provoditi procjenu rizika povezanu s uzgojem biljaka i dobivanje dozvole za njihovo uvođenje na tržište. Zemlje će moći zabraniti uzgoj NGT2.
Dogovoreni nacrt uredbe također isključuje primjenu NGT tehnika u ekološkim uzgojima.
Države članice sada će započeti pregovore s EP-om, između ostalog, o pravilima patentiranja i označavanja NGT-a. Kako se kaže u Bruxellesu, ovdje bi pregovori mogli biti složeni, jer postoji samo nekoliko novih genomskih tehnologija i sve su one nečije vlasništvo. Obično su to sveučilišta ili istraživačke jedinice koje ih licenciraju velikim tvrtkama, a ove zauzvrat već proizvode modificirano sjeme.
Trenutačno dominiraju četiri međunarodne multinacionalne kompanije, dok države članice EU smatraju da uzgoj treba biti široko dostupan poljoprivrednicima, a ne ostati u rukama velikih korporacija. Zato se u projektu uredbe spominje osnivanje stručne skupine za patente na NGT, a dokument obavezuje EK da godinu dana nakon stupanja na snagu regulacije pripremi izvješće o utjecaju patentiranja, između ostalog, na uzgoj i konkurentnost sektora. Pregovori će se također baviti pravilima označavanja biljaka NGT-a, posebno onih iz druge kategorije.
Kako saznaje PAP iz izvora u EU, iako su države članice EU uspjele postići dogovor o daljnjim pregovorima, mišljenja glavnih gradova su podijeljena. Pionir uzgoja biljaka korištenjem NGT-a u Europi je Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je u EU nekoliko zemalja tzv. jastreba, koje bi željele usvojiti britanske metode, uključujući dopuštanje primjene NGT-a u organskoj proizvodnji. To su, među ostalima, Švedska, Danska i Španjolska.
Također postoje i skeptične države, među kojima su – iako iz različitih razloga – Njemačka i Austrija. Skepticizam Austrije proizlazi iz činjenice da je ta zemlja lider, odgovoran za 25% ekološke proizvodnje u EU, pa iz ekonomskih razloga ne želi dopustiti uzgoj NGT biljaka. Skepticizam Njemačke temelji se na političkim razlozima, jer se tamošnje ministarstvo poljoprivrede još uvijek nalazi u rukama Zelenih, koji se distanciraju od NGT-a.
U Poljskoj se o temi NGT-a godinama nije raspravljalo. Još 2023. godine – nakon što je EK predstavila prijedlog propisa – vlasti su ga negativno ocijenile. Ministarstvo poljoprivrede nedavno se bavilo tim pitanjem, a vladari su spremni za pregovore.
Na radove su pozitivno orijentirane velike europske poljoprivredne organizacije, kao što su COPA i COGECA, koje su u srijedu izdale izjavu naglašavajući važnost zakonodavstva za osiguranje sigurnosti hrane u Europi i vraćanje inovativnosti. (14.03.2025)