go to the original language article
Bruxelles – Europska komisija je u utorak predstavila prijedlog za učinkovitije postupke azila i sigurne treće zemlje. Državama članicama EU-a time bi trebalo biti olakšano slanje u sigurne treće zemlje. U budućnosti više ne bi trebala biti potrebna povezanost između podnositelja zahtjeva i dotične sigurne treće zemlje. Već samo prolazak kroz tu zemlju trebao bi, prema prijedlogu, biti dovoljan za primjenu koncepta sigurnih trećih zemalja.
Cilj je, prema austrijskom povjereniku za migracije EU-a Magnusu Brunneru (ÖVP), učiniti postupke azila učinkovitijima uz poštivanje temeljnih prava i olakšati rad nacionalnim tijelima. Koncept sigurne treće zemlje omogućava državama članicama da smatraju zahtjev za azil nevaljanim ako podnositelji zahtjeva mogu dobiti učinkovitu zaštitu u sigurnoj trećoj zemlji. Da bi se ovaj koncept mogao primijeniti, azilne vlasti prema pravu EU-a trenutno moraju dokazati povezanost između podnositelja zahtjeva i treće zemlje. Trenutni prijedlog predviđa da takva povezanost ubuduće više ne bude obavezna. Države članice EU-a mogu same odlučiti žele li primijeniti ovaj kriterij ili ne.
Već samo prolazak kroz sigurnu treću zemlju trebao bi, prema današnjem prijedlogu, biti dovoljan za primjenu koncepta. Osim toga, primjena bi trebala biti moguća i kada sporazum između države članice EU-a i sigurne treće zemlje osigurava da se tamo može provesti procjena potreba za zaštitom. Ova mogućnost ne odnosi se na maloljetnike bez pratnje, naglašava komisija. Kako bi se spriječila kašnjenja i zloupotrebe, komisija također predlaže da pravni lijekovi protiv odluka o nevaljanosti na temelju koncepta sigurne treće zemlje više ne bi trebali imati automatski odgodu izvršenja.
EU-lista sigurnih zemalja podrijetla trenutno obuhvaća sedam zemalja
Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis trebali bi važiti kao sigurne zemlje podrijetla u cijeloj EU: Ova prva, EU-široka lista predložena je od strane Europske komisije sredinom travnja u Bruxellesu. Time bi se trebali ubrzati postupci, jer zahtjevi za azil iz ovih zemalja imaju samo male šanse za uspjeh. Nacionalne liste trebale bi i dalje važiti.
“Osiguranje zaštite je globalna odgovornost – i EU preuzima tu odgovornost. Države članice su već više od desetljeća pod značajnim migracijskim pritiskom. S Paktom o migraciji i azilu, komisija, države članice i Europski parlament dogovorili su zajednički sustav za upravljanje tim pritiskom. Revidirani koncept sigurne treće zemlje je još jedan instrument koji pomaže državama članicama da učinkovitije obrađuju zahtjeve za azil – i to u punom skladu s vrijednostima i temeljnim pravima EU-a”, rekao je Brunner prema priopćenju.
Pakt o azilu EU-a mora biti proveden do lipnja 2026.
Svi sporazumi ili regulative s trećim zemljama trebali bi biti prijavljeni komisiji i ostalim državama članicama prije njihovog zaključivanja, kako bi se osigurala transparentnost i usklađenost s odredbama prava EU-a, navodi bruxelleska vlast. Prijedlozi Europske komisije moraju se prije stupanja na snagu još pregovarati i odobriti od strane država članica EU-a i Europskog parlamenta. Pakt o azilu i migracijama EU-a mora biti proveden do lipnja 2026. Reformom sustava azila EU-a predviđene su brojne strože mjere postojećih pravila. Cilj je suzbijanje neregularne migracije.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) pozdravio je prijedlog. “Mogućnost vođenja postupaka azila izvan Europe dugo je tražena od strane Austrije. To je također nužno za strogu, čvrstu i time pravednu politiku azila. Hvala povjereniku Magnusu Brunneru na dosljednom slijedu puta koji je Austrija odabrala”, rekao je Karner u priopćenju.
Čak je i Lukas Mandl, glasnogovornik ÖVP-a za sigurnost u Europskom parlamentu, pozdravio prijedlog. “Nova pravila za povratke koja je predložio povjerenik Magnus Brunner su dobra. Bitan aspekt je mogućnost protjerivanja osoba bez prava boravka u sigurne treće zemlje. Da bi to bila obavezna pretpostavka, potrebna bi bila individualna povezanost tih osoba s odgovarajućom trećom zemljom, što bi dovelo do apsurda sustava”, rekao je Mandl u priopćenju.
“Novi prijedlog Magnusa Brunnera omekšava temeljna prava za osobe koje traže zaštitu”, kritizirao je Thomas Waitz, vođa delegacije Zelenih u Europskom parlamentu, u priopćenju. “‘Izvan vida – izvan uma’ ne bi trebao biti temelj politike migracije EU-a. Pravo na zaštitu u EU-u sada je djelomično onemogućeno. Novi pakt o azilu i migracijama tek se implementira, nova pravila ovdje samo stvaraju više zbunjenosti i pravne nesigurnosti.” (20.05.2025)