Zidovi i žice podijelili zastupnike EP-a

STRASBOURG – Europski parlament je u srijedu odbacio smjernice proračuna EU-a za 2024. zbog točke o ulaganju u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije koja je suprotstavila pučane i desne grupe sa socijaldemokratima i zelenima koji tvrde da bi se time Parlament založio za gradnju zidova na granicama.

Odbačeni prijedlog rezolucije prethodno je bio prihvaćen u nadležnom EP-ovom Odboru za proračun i sadržavao je točku rezolucije u kojoj se navodi da se Europski parlament “snažno protivi upotrebi bilo kakvih financijskih sredstava Unije za izgradnju ograda ili zidova na vanjskim granicama Unije te očekuje da će Komisija uskratiti svaka sredstva u tu svrhu sad i u budućnosti”.

Zastupnici Europske pučke stranke, kojoj pripadaju i HDZ-ovi europarlamentarci, uz podršku desnih zastupničkih klubova, uložili su amandman na tu točku i suštinski je izmijenili.

U usvojenom amandmanu tako se poziva Komisija da “odmah mobilizira znatna financijska i druga sredstva EU-a za potporu državama članicama u jačanju kapaciteta i infrastrukture za zaštitu granica, sredstava za nadzor, uključujući zračni nadzor, i opreme”.

Zeleni i socijaldemokrati, tradicionalni ključni partner u izglasavanju smjernica proračuna, najavili su, međutim, da je izmjena prijedloga rezolucije u toj točci, odnosno njeno odbacivanje, uvjet za njihove glasove.

U konačnici je sporni amandman EPP-a usvojen s 322 prema 290 glasova zahvaljujući glasovima iz desnih zastupničkih klubova, Europskih konzervativaca i reformista i Identitet i demokracija.

Desni zastupnici su, međutim, uskratili svoje glasove pri izglasavanju cijelog izvješća o smjernicama zbog točaka u kojima se izvješće zalaže za spolna i reproduktivna zdravstvena prava te je ono u konačnici odbačeno s 321 glasom protiv i 210 za. Suzdržano je bilo 105 zastupnika.

Proračun za sljedeću godinu treba se dogovoriti do kraja tekuće godine. U slučaju izostanka dogovora u predviđenim rokovima,  na novi proračun primjenjuje se pravilo „privremenih dvanaestina”: u svakom pojedinom mjesecu ne može se potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna za prethodnu godinu.

I Parlament i Vijeće sudjeluju u pripremama prijedloga proračuna za predstojeću godinu usvajanjem svojih proračunskih smjernica, koje onda Komisija u svom nacrtu proračuna uzima u obzir.

Vijeće je svoje proračunske smjernice usvojilo 14. ožujka 2023. godine. Odbor za proračun Europskog parlamenta usvojio je nacrt proračunskih smjernica 28. ožujka, a na sadašnjoj plenarnoj sjednici u travnju te su smjernice trebale biti izglasane, što se ipak nije dogodilo zbog različitih političkih prioriteta pojedinih zastupničkih klubova.

Proračunske smjernice Vijeća i Parlamenta pomažu Komisiji u sastavljanju nacrta proračuna, na temelju kojega se onda vode pregovori. Komisija bi trebala objaviti nacrt proračuna za 2024. godinu krajem svibnja ili početkom lipnja. (19. travnja 2023.)

Poljska: Rusija će trebati platiti ratnu odštetu Ukrajini

ZAGREB – Trajni mir u Ukrajini postići će se samo povlačenjem ruske vojske s ukrajinskog teritorija, ruskim reparacijama i kažnjavanjem ratnih zločinaca, rekao je u srijedu poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau tijekom službenog posjeta Zagrebu.

Rau se u srijedu u Zagrebu susreo s hrvatskim ministrom Gordanom Grlićem Radmanom kojem je zahvalio na „toliko toplom dočeku da je teško vjerovati da je riječ o službenom posjetu”. Dvojac je ocijenio da imaju vrlo visok stupanj slaganja, a da ponekad misle doista isto.

„Prva i najvažnija točka” razgovora šefova diplomacija bio je rat u Ukrajini, rekao je Rau.

Komentirajući prijedlog brazilskog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve o formiranju inicijative neutralnih država koja će posredovati u postizanju mira u Ukrajini, poljski ministar rekao je da se svaka inicijativa mora suditi samo po tome dovodi li do trajnog mira.

Takav mir može se postići samo povratkom u okvire poštivanja međunarodnog prava, što znači povlačenje ruske vojske iz međunarodnih ukrajinskih granica. Dugotrajnog mira ne može biti ni bez odštete Rusije Ukrajini za uništenje na njezinom teritoriju, kao i bez kažnjavanja ratnih zločina, naglasio je Rau.

Grlić Radman je rekao da su sve inicijative dobrodošle, no da u ovom trenutku nisu potrebni posrednici nego Rusija mora povući svoju vojsku iz Ukrajine, zemlje koja je napadnuta i koja brani „svoju slobodu, teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost”. (19. travnja 2023.)

Jednostrani potezi idu u korist protivnika Ukrajine

BRUXELLES – Problemi poljoprivrednika u zemljama koja graniče s Ukrajinom zbog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica mogu se riješiti samo zajedničkim, europskim pristupom jer jednostrane mjere jedino idu na ruku ukrajinskim protivnicima, kaže se u pismu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen čelnicima pet država članica.

“S obzirom na naše jedinstveno tržište i našu carinsku uniju, potreban je zajednički europski pristup za rješavanje ovih problema koji su rezultat različitih čimbenika. Jednostrane mjere mogu samo ići na ruku protivnicima Ukrajine i ne bi trebale urušavati  naša nepokolebljivu podršku Ukrajini”, stoji u odgovoru predsjednice Komisije na pismo koje su joj ranije uputili čelnici Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Europska unija je u svibnju prošle godine suspendirala na godinu dana carine na svu robu koja se uvozi iz Ukrajine. Zbog ruske blokade crnomorskih luka, EU je na graničnim prijelazima s Ukrajinom organizirao tzv. “solidarnosne trakove” za brži prolaz ukrajinskih žitarica prema trećim zemljama. Međutim, dobar dio tih žitarica završio je u skladištima država članica EU-a, koje su susjede Ukrajini, što je dovelo pada cijena i nezadovoljstva njihovih poljoprivrednika.

Poljska, koja najesen ima parlamentarne izbore i gdje vladajuća koalicija uvelike ovisi o potpori stanovništva u ruralnim područjima, prva je uvela zabranu uvoza ukrajinskog žita.

 U Europskoj komisiji ističu da veliki problem za tranzit ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda prema trećim zemljama predstavljaju logistički troškovi, koji se penju čak i do 40 posto vrijednosti robe.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je u srijedu da priprema dodatni paket od 100 milijuna eura pomoći poljoprivrednicima tih zemalja. Komisija je još prošli mjesec poljoprivrednicima tih zemalja odobrila 56,3 milijuna eura. (19. travnja 2023.)

EU ima moralnu obvezu učiniti sve da se ukrajinska djeca vrate roditeljima

BRUXELLES/STRASBOURG – Europska unija mora osigurati da prisilno odvođenje ukrajinske djece u Rusiju ne prođe nekažnjeno i učiniti sve da se ta djeca vrate svojim roditeljima, istaknuto je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

 Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu ujutro su raspravljali o prisilnom odvođenju ukrajinske djece u Rusiju s ukrajinskih okupiranih teritorija, zbog čega je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i povjerenice za djecu ruske vlade Marije Ljovove-Bjelove.

“Naša je moralna obveza učiniti sve da se ta djeca vrate svojim roditeljima. Nalozi za uhićenje koje je izdao Međunarodni kazneni sud važan su korak naprijed prema nekažnjivosti tih zločina”, izjavila je potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

Švedska ministrica za europske poslove Jessika Roswall, koja je govorila u ime rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-u, istaknula je da sve države članice imaju obvezu izvršiti izdane naloge za uhićenje.

 Jedinstvena poruka iz rasprave je da međunarodna zajednica mora iskoristiti sva moguća sredstva da locira, identificira i vrati tu djecu njihovim roditeljima te osigura da ratni zločni ne prođu nekažnjeno.

 Ukrajinske vlasti navode da je  više od 16.000 ukrajinske djece oteto i odvedeno u Rusiju od početka invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., a mnoga su smještena u dječje domove. Ovisno o izvorima, te brojke variraju i ponegdje se govori o preko 20.000 djece.

Moskva niječe te tvrdnje i kaže da je “spašavala” ukrajinsku djecu izvlačeći ih s područja sukoba i pripremajući plan za njihov povratak u obitelji.

Međunarodni kazneni sud (ICC) je 17. ožujka izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina “pod sumnjom da je odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije” ukrajinskih maloljetnika “s okupiranih područja u Ukrajini u Rusku Federaciju”.

Sud sa sjedištem u Den Haagu izdao je i međunarodnu tjeralicu za Mariju Ljvovu-Bjelovu, rusku povjerenicu za djecu, zbog istih razloga. (19. travnja 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.