BRUXELLES –  Europska komisija je u ponedjeljak objavila zimske ekonomske prognoze prema kojima bi gospodarski rast trebao biti veći, a inflacija niža nego što se ranije očekivalo unatoč ratu u Ukrajini.

 U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga 2022. godine, Komisija je očekivala tehničku recesiju, što gospodarski pad dva tromjesječja zaredom, u zadnjem tromjesječju prošle i u prvom ove godine.

 Komisija ove godine očekuje rast gospodarstva od 0,8 posto u EU27 i 0,9 posto u europodručju.

 “Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. Sada se očekuje da će i EU27 i europodručje za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine”, navodi Komisija.

 “Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost”, izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis.

 Sličnu poruku ima i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni koji kaže da su se “smanjili rizici od recesije i nestašice plina i da je nezaposlenost i dalje na rekordno niskoj razini”, ali da i dalje “Europljane čeka teško razdoblje, usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja”.

Komisija blago povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini te zadržala prethodnu prognozu da će inflacija ove godine usporiti na 6,5 s prošlogodišnjih 10,7 posto.

Komisija u zimskim ekonomskim prognozama procjenjuje da je hrvatski BDP prošle godine rastao 6,3 posto, da će ove godine rasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.

U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga 2022. Komisija je procjenjivala da je hrvatski BDP rastao prošle godine 6 posto, da će ove godine rasti 1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je među najvišima u EU-u, nakon Irske (12,2 posto), Portugala (6,7 posto) i Malte (6,6 posto). Prosječni rast u europodručju, prema procjenama, bio je 3,5 posto prošle godine, ove godine bi trebao biti 0,9 posto, a sljedeće 1,5 posto. I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti među najvišima nakon Irske (4,9 posto), Malte (3,1 posto), Rumunjske (2,5 posto), Cipra (1,6 posto) i Španjolske (1,4 posto). Sljedeće godine Hrvatsku bi prema rastu BDP preteklo 15-tak država članica, ali bi rast i dalje bio iznad prosjeka u europodručju (1,5 posto) i u EU27 (1,6 posto).

Nakon najviših razina iz 2022. inflacija će se tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom smanjiti, dodaje Komisija.

Ukupna inflacija smanjuje se već tri mjeseca zaredom, što upućuje na to da je njezin vrhunac iza nas, kako je i bilo predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 posto inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 posto u europodručju. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja inflacije cijena energije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu. (13. veljače 2023.)

Hrvatska omiljena destinacija digitalnim nomadima, problem kada žele ostati dulje

ZAGREB – Hrvatska koja pati od demografskog pada, postala je “vruća destinacija” za digitalne nomade – uglavnom mlade, visokoobrazovane i bogate strance. U zemlji ih je na tisuće, no mali broj onih koji žele ostati, mora se snalaziti jer im zakon ne dopušta boravak dulji od godine dana.

Hrvatska je među prvim zemljama u Europi uvela vizu za digitalne nomade koja državljanima trećih zemalja omogućava da u zemlji ostaju do godinu dana. Sada se pojavljuje problem za one koji žele ostati i dulje od godinu dana.

Iako se podaci razlikuju ovisno o izvoru informacije i istraživanju, prema onome koje je provela platforma Nomad List, Hrvatska je prva omiljena destinacija digitalnih nomada – globalno.

“Hrvatska je mala zemlja, ali ima raznoliku ponudu i tako privlači različite grupe digitalnih nomada”, ističe Jan de Jong, osnivač udruge Digital nomads Croatia.

Taj je Nizozemac s hrvatskom adresom 2020. potaknuo zakonske izmjene zahvaljujući kojima je, među prvima u Europi, Hrvatska uvela vizu za digitalne nomade koja državljanima trećih zemalja omogućava da u zemlji ostaju do godinu dana.

De Jong ističe da je jedan od glavnih razloga zbog kojih se dolazi u Hrvatsku – osim infrastrukture koja uglavnom uključuje potrebu za dobrom internetskom vezom i već ustanovljenom zajednicom digitalnih nomada – lifestyle koji Hrvatska nudi, koji im je, uz sve to, još i izrazito priuštiv.

I čini se da jest, jer prosječni digitalni nomad zarađuje oko 6500 eura mjesečno, prema NomadListu.  

U Hrvatskoj je krajem siječnja ove godine bilo 595 važećih viza za digitalne nomade, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova, no to nije ni približno stvarnom broju digitalnih nomada u Hrvatskoj, jer se odnosi samo na državljane trećih zemalja koji tu ostaju više od tri mjeseca.

Za kompletnu sliku, treba uzeti u obzir državljane EU-a koji se po cijelom teritoriju Unije, pa tako i u Hrvatskoj, mogu slobodno i vremenski neograničeno boraviti, ali i dodati veliki broj digitalnih nomada iz trećih zemalja koji u Hrvatskoj ostaje manje od tri mjeseca.

Hrvatska zakon predviđa da oni digitalni nomadi koji žele boraviti u Hrvatskoj dulje od godinu dana nužno moraju izaći iz zemlje na najmanje šest mjeseci kako bi se mogli ponovno prijaviti za vizu.

 S druge strane, u drugim europskim zemljama vizu je uglavnom moguće produljiti, ovisi o mjestu, primjerice, u Češkoj, na razdoblje od ukupno tri godine.  

Iako de Jong komentira da namjera vize za digitalne nomade nikada nije bila omogućiti stalni boravak, kaže da postoji određeni broj onih koji se obraćaju udruzi tražeći savjet što napraviti žele li ostati u zemlji.

Na pitanje može li se, na ikakav legalan način, ta viza produžiti, u slučaju da netko to želi, iz MUP-a odgovaraju da ne postoji opcija produljenja. Čak se ne može spajati niti s dozvolom za produljeni turistički boravak.

MUP to objašnjava činjenicom da cilj vize za digitalne nomade nije bio ništa drugo nego tek “turistička promocija Republike Hrvatske”.

 Za sada je digitalnim nomadima moguće ostati u Hrvatskoj samo ako se zaposle, to jest da s nekom hrvatskom tvrtkom sklope ugovor o radu, ako pokrenu vlastitu tvrtku ili se sklope brak s hrvatskim državljaninom ili državljankom.

Osnivač udruge de Jong osvrnuo se i na demografske potencijale te skupine, koja ide u korak s novim trendovima, da se ne iseljevaju više u one države gdje su bolje plaćeni poslom, već odlaze tamo gdje im se sviđa stil života, i svoje dobro plaćene poslove donose sa sobom.  (12. veljače 2023.)

Nova vlada u BiH do ljeta treba pokazati volju za provedbu reformi – EU

SARAJEVO – Nova vlast u Bosni i Hercegovini ima rok do ljeta kako bi pokazala želi li doista provoditi reforme koje su bitne za članstvo u Europskoj uniji, a europski put nužno znači i usklađivanje s vanjskom politikom Unije u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

BiH je u prosincu 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU, a Sattler je, u intervjuu kojega su u ponedjeljak objavile banjolučke “Nezavisne novine”, potvrdio kako je to prije svega rezultat izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, a ne zasluga lokalnih političara koji su do sada izbjegavali provedbu reformi.

Ustvrdio je kako je bilo potpuno ispravno to što BiH nije dobila kandidatski status u lipnju 2022., kada je on dodijeljen Ukrajini i Moldaviji, jer bi u tom slučaju kandidaturu bosanskohercegovački političari koristili u predizbornoj kampanji unatoč činjenici da tome nisu ni na koji način doprinijeli.

Time je aludirao na činjenicu da od podnošenja zahtjeva za kandidatski status 2016. u BiH nije bilo nikakvog značajnijeg reformskog napretka, a od 14 prioriteta koje je 2019. definirala Europska komisija kako bi taj status preporučila, nije realiziran niti jedan.

No sve je promijenila agresija Rusije na Ukrajinu, zbog čega je zapadni Balkan ponovo dobio na značaju iz europske perspektive, a vlastima BiH, izabranim u listopadu 2022., sada se nudi prilika za novi početak.

“Očekujemo više od novih vlasti”, kazao je Sattler navodeći kako se prvi konkretni koraci očekuju do kraja ožujka, do kada bi u parlamentu BiH morali biti usvojeni novi zakoni o sprječavanju sukoba interesa te o Sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Ovisno o tome u Bruxellesu će odlučiti jesi li nove vlasti u BiH ozbiljne kada kažu da su opredijeljene za europski put. (13. veljače 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.