ZAGREB – Za europske izbore koji će se održati sredinom iduće godine zainteresirano je 57 posto Hrvata, što je identično prosjeku na razini Europske unije, pokazuje istraživanje Eurobarometra koje je predstavljeno u srijedu u uredu Europskog parlamenta u Zagrebu.

Riječ je o značajnom porastu zainteresiranih građana za europske izbore u odnosu na isto razdoblje uoči prethodnih izbora za Europski parlament 2019. godine. Tada je za europske izbore bilo zainteresirano 46 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Podijeljeno po političkom spektru,  najviše je zainteresiranih za europske izbore na desnici (63 posto), dok je na ljevici (56 posto) i centru (57 posto) zainteresiranost podjednaka.

Međutim, u Hrvatskoj je manje ispitanika nego u cijeloj EU odgovorilo da će vjerojatno glasati na predstojećim izborima.

Prema istraživanju Eurobarometra, 53 posto Hrvata vjerojatno bi glasalo na izborima da se oni održavaju idući tjedan, a 68 posto birača u EU-u.

Odaziv birača na izborima za Europski parlament tradicionalno je niži nego na izborima za nacionalne parlamente te je najveći u ‘starim’ članicama EU-a.

U Hrvatskoj 79 posto građana vidi koristi od članstva u EU-u, dok na razini EU-a isto smatra 72 posto ispitanika.

Više od dvije trećine Hrvata (73 posto) optimistično je u pogledu budućnosti EU-a, dok je prosjek na razini Unije 60 posto. Jedino su Francuzi uglavnom pesimistični prema budućnosti EU-a, njih 49 posto su pesimisti, a 46 posto optimisti. (6. prosinca 2023.)

Varhelyi se nada otvaranju pregovora s BiH u ožujku 2024.

BRUXELLES – Povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi pohvalio je u utorak u Bruxellesu napore koje Bosna i Hercegovina poduzima na ispunjavanju kriterija za otvaranje pristupnih pregovora, izrazivši nadu da bi Europsko vijeće moglo u ožujku sljedeće godine usvojiti odluku o tome.

Varhelyi je u utorak razgovorao s brojnim izaslanstvom Bosne i Hercegovine na čelu s predsjedateljicom Vijeća minsitara Borjanom Krišto. To je bio drugi sastanak političkog foruma a visokoj razini između EU i Bosne i Hercegovine u okviru kojeg se prati provedba nužnih reformi potrebnih za daljnje korake u europskoj integraciji zemlje.

Varhelyi je u izjavi za novinare nakon sastanka rekao da je Komisija spremna preporučiti otvaranje pregovora s BiH kada ostvari daljnji napredak u traženim reformama.

Povjerenik je rekao kako vidi da na svim razinama vlasti od državne, preko entitetskih do županijskih vidi spremnost za ispunjavanje kriterija i prioriteta koje traži EU.

“Svi su spremni raditi na tim prioritetima. Sada želimo vidjeti još više rezultata tako da sljedeći put bude kada budemo dopunjavali našu ocjenu, recimo u ožujku sljedeće godine,  Vijeće može donijeti oduku o otvaranju pregovora”, rekao je Varhelyi.

“Mislim da je to jako dobra vijest za Bosnu i Hercegovini. Veliko je ohrabranje i ovdje za nas u Bruxellesu kad vidimo da se posao nastavlja. Predanost je jača nego ikada i zato su nam potrebni svi u Bosni i Hercegovini”, dodao je povjerenik.

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto rekla je da za Bosnu i Hercegovinu europski put nema alternative.

Izrazila je nadu da će EU sa svoje strane prepoznati dosad učinjeni napredak i da će već tijekom ovoga mjeseca biti donesena odlka o otvaranju pristupnih pregovora. (5. prosinca 2023.)

Hrvatske službe jamče visoku razinu sigurnosti za svoje građane

BRUXELLES – Hrvatske službe čine sve što je u njihovoj moći da se osigura visoki stupanj sigurnosti za sve građane, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Naše službe čine sve što je u njihovoj moći da se prevenira i da se osigura visok stupanj sigurnosti za naše građane”, rekao je ministar Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.

Ministri su na svom sastanku u Bruxellesu između ostaloga razgovarali i o opasnostima radikalizacije i situaciji u Europi nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johanson rekla je prije početka sastanka da je Europska unija trenutno je suočena s povećanim rizikom od terorizma zbog rata u Gazi. “S ratom između Izraela i Hamasa i polarizacijom koju on uzrokuje u našem društvu, s nadolazećom sezonom praznika, postoji ogromni rizik od terorističkih napada u Europskoj uniji”, rekla je.

Ministar Božinović rekao je da je u raspravi posebno naglašena sigurnosna dimenzija suradnje između članica, koja se odnosi prije svega na razmjenu sigurnosno relevantnih informacija. “Što se nas tiče, mi smo ponovili da je Hrvatska jedna od država koje provodi upravo taj preventivni dio koji znači registraciju svih osoba koje ulaze u Hrvatsku, uključujući i populaciju ilegalnih migranata”, rekao je Božinović.

Dodao je da je Hrvatska ove i prošle godine u Šengenskom informacijskom sustavu provjerila 604 milijuna ljudi, te da je jedna od rijetkih zemalja koja je izravno spojena na baze američkog terorističkog screening centra. “Prošle smo godine imali više od devet tisuća takozvanih pogodaka, odnosno osoba koje se mogu dovesti u vezu s terorističkim aktivnostima. Dakle, Hrvatska je sve ove godine podigla tu dimenziju suradnje i razmjene informacija na razinu koja nas je, uostalom i kvalificirala i za šengen i za američke programe Global Entry i Visa waiver”.

Rekao je da je Hrvatska nakon Hamasova napada na Izrael podigla mjere sigurnosti, prije svega u vjerskim i drugim objektima i da će se te mjere provoditi dokle god bude potrebno. (5. prosinca 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom