ZAGREB – U Hrvatskoj nema stagnacije, zemlja se razvija zbog političke stabilnosti koju je vlada omogućila, poručio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da je RH među tri najuspješnije zemlje u privlačenju sredstava europskog Mehanizma za oporavak.„Imamo stabilnu parlamentarnu većinu koja je osigurala temeljni preduvjet nacionalnog razvoja Hrvatske, a to je politička stabilnost“, kazao je Plenković na konferenciji kluba EPP-a o Planu oporavka i otpornosti pod nazivom „Put oporavka“ (Road to Recovery) u zagrebačkom Hotelu Westin.

Plenković je apostrofirao kako je bitno razlikovati političku stabilnost od stagnacije koje u Hrvatskoj nema.

„Stabilnost donosi razvoj, a stagnacija znači da gubimo korak za onima koji su ispred nas“, kazao je Plenković.

U svom govoru Plenković je naglasio kako je „izrazito važna“ socijalna kohezija te da je vlada u krizi uzrokovanoj covidom-19 i kasnije ruskom agresijom na Ukrajinu djelovala upravo kako bi ju očuvala.

Istaknuo je kako je u vremenima krize „pod svaku cijenu“ potrebno održati društvenu koheziju, a da tome pomažu ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu.

Mjerama „državnog intervencionizma bez presedana“ vlada je spriječila „socijalnu rupturu“ jer nije bilo otpuštanja radnika, stečaja poduzeća i sličnog.

Hrvatska u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je na razini EU-a osnovan za ublažavanje posljedica pandemije covida-19, može računati na 5, 5 milijardi eura bespovratnih sredstava koje je potrebno potrošiti do kraja 2026.

Plenković je istaknuo da je u odnosu na BDP per capita samo Grčka dobila više te da je Hrvatska uz Italiju i Španjolsku najuspješnija u raspisivanju natječaja i ispunjavanju kriterija.

Oporbene stranke je kritizirao da nisu, za razliku od vladajućeg HDZ-a, upoznate s „europskim temama i velikim strateškim procesima“. (27. veljače 2023.)

Europski projekt za jačanje uloga žena u ruralnim područjima

ZAGREB – Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i zagrebački Agronomski fakultet sudjeluju u novom europskom projektu koji ima za cilj osnažiti žene na selu i povećati broj socio-ekoloških inovacija koje vode žene u poljoprivredi, ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama, izvijestili su u ponedjeljak iz HPK.

Projekt je vrijedan 2,8 milijuna eura i financiran je u sklopu programa Obzor Europa, “Grass Ceiling”.

Projekt je započeo u siječnju ove godine i trajat će do prosinca 2025. godine, a usmjeren je na poticanje inovacija koje vode žene u ruralnim područjima i poljoprivredi, ističe se u priopćenju.

“Novi projekt Europske unije uspostavit će living lab-ove u devet zemalja te obučiti 72 ruralne žene inovatorice, a ujedno uspostaviti sustav umreženog učenja i inovacija”, navode iz HPK.

Tzv. “živi laboratoriji (LL)” otvoreni su inovacijski ekosustavi u stvarnim životnim okruženjima, koji koriste povratne informacije kroz pristup životnog ciklusa inovacije kako bi se stvorio održivi učinak na stvaran život i poslovanje na ruralnim područjima, objašnjavaju iz Komore.

Projekt “Grass Ceiling”, koji vodi South East Technological University (SETU-Ireland), okuplja 25 partnera iz cijele Europe i razvit će forum na kojem žene mogu pokretati socioekološku tranziciju, odnosno poticat će ih se da razvijaju inovacije kao odgovor na socioekološke izazove i tako jačaju otpornost ruralnih područja. (27. veljače 2023.)

Hrvatska dosad poslala Ukrajini pomoć u vrijednosti 160 milijuna eura, većinom u oružju i vojnoj opremi

ZAGREB – Hrvatska vlada dosad je za pomoć Ukrajini odobrila 160 milijuna eura, od čega je čak 77 posto u oružju i vojnoj opremi, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Odgovor država članica Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu bio je munjevit. Prve odluke o slanju financijske i humanitarne pomoći, kao i odluku o otvaranju granica Unije za sve osobe koje su zbog ruskog napada morale napustiti svoje domove, članice EU donijele su odmah nakon što su trupe ruskog predsjednika Vladimira Putina 24. veljače 2022. godine počele brutalnu agresiju na susjednu zemlju.

Hrvatska je, kao i ostale članice Unije, odmah prema Ukrajini uputila šlepere pune hrane, lijekova, medicinske opreme, higijenskih potrepština… Slijedila je pomoć u prihvatu i zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica i donacija vrlo široke palete opreme i materijala – od sanitetskog materijala, preko vatrogasne opreme do detektora za mine.

Konačno, Hrvatska se odmah kao članica NATO saveza i Europske unije obvezala poslati značajnu vojnu pomoć u napadnutu Ukrajinu. Prema službenim podacima koje je Jutarnji list dobio od Vlade, upravo vojna pomoć čini najveći dio ukupne hrvatske pomoći Ukrajini. Naime, Vlada je dosad na teret državnog proračuna Ukrajini odobrila pomoć u ukupnom iznosu od 160 milijuna eura. Čak 76,87 posto tog iznosa odnosi se na vojnu pomoć.

 Vlada je odbila dati podatke o vrsti vojne opreme koje je poslala Ukrajini jer se radi o klasifiiranim informacijama. (26. veljače 2023.)

Velika očekivanja od sastanka čelnika Srbije i Kosova

BRUXELLES –  Vrlo važan sastanak na kojem se očekuje veliki iskorak u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova održat će se u ponedjeljak popodne u Bruxellesu.

 Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak razgovorat će najprije zasebno sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem,  a nakon toga predviđen je zajednički sastanak.

 Riječ je o jednom od najvažnijih sastanaka od početka dijaloga između Srbije i Kosova, koji se pod pokroviteljstvom EU-a vodi još od 2011. godine.

 “Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih”, rekao je u petak visoki dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.

 Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.

 Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.  

Srbija ne bi smjela blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i obje strane trebaju razvijati normalne dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava. Kosovo bi trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za srpsku zajednicu i formalizirati poseban status Srpske pravoslavne crkve, a obje strane otvorile bi svoja stalna predstavništva u glavnim gradovima.

 Najtvrđi orah je uspostava zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, gdje su Srbi većina. To je predviđeno sporazumom koje su dvije strane potpisale u Bruxellesu 2013. godine. Kosovska strana ne želi da ta zajednica općina bude nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

 Europska strana očekuje da će obje strane prihvatiti ponuđeni prijedlog za normalizaciju odnosa i ističe da se neće razgovarati o sadržaju prijedloga, nego o njegovoj provedbi koja bi trebala potrajati nekoliko mjeseci. Provedbu prijedloga nagledat će zajedničko povjerenstvo pod vodstvom EU-a. (26. veljače 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.